• Sezona kiseljenja kupusa
  • 21.11.2016. 09:00

Najviše se isplati kupus kupiti kod uzgajivača

Kako se u selu Veliki Zdenci proizvodi legendarni kupus Varaždinac?

  • 3.867
  • 545
  • 0

U rujnu i listopadu završava sezona kiseljenja kupusa, ali i njegova prodaja za konzumaciju. Supružnici Melita i Vitomir Husak iz Velikih Zdenaca ga sade već 20 godina. Kako su nam rekli, kupusom su se bavili i njihovi preci u selu Končanica, otkud su se u Zdence doselili.

"Zdenački obronci su za bijeli kupus Varaždinac idealni", saznali smo od gospođe Melite, koja se netom vratila s posla. Poljoprivredom se bavi, kaže, kako bi obogatila kućni budžet. Radi u daruvarskom sudu kao službenica, a suprug Vitomir na pilani u Grubišnom polju.

Nekoliko obitelji nastavilo uzgajati kupus

"Kupus je bio kao i krumpir temeljnom namjernicom lokalne kuhinje. Gotovo svi u kući imali su polje kupusa. Krajem 20. stoljeća, kupus se sadio na velikim površinama. Danas je tamo ostala poneka gredica za sreću, ali unatoč tome se još uvijek može pronaći nekoliko gospodarstava, koje ga uzgajaju u velikim količinama, kao što su obitelji Buđina, Aleksić, Dobrijević", kažu domaćini.

Kupus na OPG Husak

Prodaju na štandu ispred kuće

"Mi smo sa kupusom počeli 2000. godine, kada smo ga prodavali na sajmovima u Virovitici i Kutini, kao i krumpir, pšenicu, ječam, luk, češnjak i povrće što smo na svojim poljima proizveli. Povrće i kupus prodajemo i na našem štandu ispred kuće, gdje nastojimo imati različitu ponudu. To što proizvedemo smijemo, kao vlasnici malog gospodarstva, koje ne mora plaćati PDV prodati i kod kuće", objasnila nam je gospođa Melita.

Smanjili površine pod kupusom

Njezin suprug je naveo da na sajmu više ne prodaju, samo kod kuće - i to zbog toga "što cijena povrća pada i ljudi najviše kupuju u trgovačkim centrima. Za to smo prije sedam godina površine pod kupusom i ostalim povrćem smanjili, bez obzira što je kupus bio najtraženiji. Nije nam se više isplatilo robu voziti na tržnice. Prije smo imali 12 ha, danas samo 5 ha, od čega kupus imamo posađen samo na ¾ jutra", informirao nas je Vitomir i dodao je. "Znate, godine su tu, i nama to više ne ide kao prije i ako nam pomažu baka i djed Jiřina i Vlado, a ponekad kćerke Monika i Marija."

2016. godina za kukuruz i povrće

"Ove godine je potražnja za kupusom, krumpirom i rajčicom bila velika. Rajčice smo brzo prodali. Lani je bila drugačija situacija i rajčice su ostale, za to smo ove godine sadili manje. Godina 2016 je bila pogodna za kukuruz i za povrće", zadovoljno kažu domaćini.

Kontinuirana berba kroz listopad i studeni

"U proljeće u travnju smo na 12 metara dugačku gredici u plasteniku posijali 8.000 sjemena kupusa, niklo je više od pola. Prije toga, smo sijali ranu sortu Valentinovo, ove godine smo se odlučili za kasni Varaždinac. No, postoji mnogo vrsta bijelog kupusa, uključujući i crveni, koji ima oko 40 sorti. Na polje smo sadnice kupusa presađivali ručno 15. lipnja na Srce Isusovo i ostatak tjedan dana kasnije, tako da imamo kontinuiranu berbu u studenome i listopadu. Posljednja berba kasnih sorti kupusa mora se organizirati prije nego padne temperatura ispod -5 °C. Na toj temperaturi kupus može biti privremeno, jer poslije dužeg vremena dolazi do smrzavanja glavica", objasnili su proizvođači.

Rajčice na OPG Husak

Bez vode nema proizvodnje

"Kupus nije zahtjevan na tlo, ali treba puno vode. Najgore je, kada glavica pukne zbog suše, onda nju moramo baciti stoci. Za povrće smo se odlučili koristiti sustav za navodnjavanje kap po kap, koje smo si sami napravili. Vidjeli smo ga kod naših rođaka Aleksića, koji se u Zdencima naveliko bavi uzgojem jagoda i povrća. Stvarno se isplati. Koristimo ga za rajčicu, papriku i krastavce. Bez vode danas nema proizvodnje", zaključio je Vitomir i dodao.

Kupus nakon kupusa tek za 3-4 godine

"Polja pod kupusom zahtijevaju plodored. Kupus nakon kupusa se može saditi nakon 3-4 godine. Najbolje prethodne kulture za kupus su mahunarke, žitarice, povrće i krumpir. Tamo, gdje planiramo saditi kupus potrebno je jesensko duboko oranje. U zemlju moramo staviti 40 t /ha stajskog gnoja. Ako je prije kupusa na polju bio krumpir, stavljamo manje stajskog gnoja, ako je bio kukuruz, stavimo više st. gnoja. Prihranjujemo sa KAN.

Od bolesti se kod kupusa mora paziti na pjegavost (Alternaria brassicae, Alternaria brassicicola), plamenjaču (Peronospora parasitica) i bakterijsku trulež (Xanthomonas campestris pv. campestris), štetnike buhača (vrsta mušica), lisne uši, kupusnu muhu, kupusnog moljca i lisne sovice.

Najveći problem gusjenice

"Najveći problem smo imali sa gusjenicama, protiv kojih smo se borili sredstvom Mospilan. Sretni smo da u Zdencima nemamo puževe. Kada se oni pojave i uvuku u glavicu, njihova sluz ju uništi - ostavlja trajni trag, kojega se teško riješiti. Kupus moramo često provjeravati u kakvom je zdravstvenom stanju, te ako je potrebno moramo ga zaštititi prskanjem", kaže Vitomir.

Sramota je da uvozimo toliko povrća, a za uzgoj imamo idealne uvjete

"U supermarketima se često može kupiti savršena glavica kupusa ili drugoga povrća, vizualno je savršeno. Naše povrće nije uvijek takvo, ali je to povrće uzgojeno na našoj zemlji, i kupci su toga svjesni, znaju da nije putovao oko svijeta. Sramota je, da puno povrća uvozimo, i ako kod nas su idealni uvjeti za njegov uzgoj.

Naporno se radi

Ljudi bi mogli dobro živjeti od povrća, imali bi posao i ne bi morali odlaziti iz zemlje. No, sada je bolje da su polja neobrađena. Naime često zemljište kupi netko, tko treba pokupiti poticaje, možda zbog toga je u Zdencima tako malo zemlje" razmišlja Husak, komentirajući trenutačnu situaciju.

Ljudi sve češće kupuju u trgovačkim centrima

"Potražnja za povrćem je sve manja, ljudi kupuju u trgovačkim centrima, pa farmer često nema motivaciju ili snage za održavanje zemljišta u kondiciji", svjesni su supružnici Husak.

Usput nam pokazuju kako se sa kupusom u berbi mora postupati. Kupus se mora brati lagano, da se ne ošteti glavica, koja se mora očistiti od oštečenih listova, ostaci se zaoru.

Varaždinski kupus je jedinstven zbog krhkosti i sočnosti. Dakle, kada malo probate, odmah će vas osvojiti njegov okus. I kakva je berba? Rani kupus 30-40 t/ha, srednje rani 60 t/ha i kasni 80 t/ha", odgovorili su proizvođači iz sela poznatog po mljekari Zdenka.

Varaždinski kiseli kupus dobio europsku potvrdu Zdrave hrane

Ako vam se sviđa kiseli kupus, sigurno će se isplatiti kupiti ga direktno kod proizvođača. U trgovačkim lancima kupus košta 3-4 kn/kg, na tržnici 3 kn/kg, a kod uzgajivača 1-2 kn/kg.

I to se, kad kupite veću količinu, sigurno isplati. Varaždinski kiseli kupus je dobio europsku potvrdu Zdrave hrane, što ne iznenađuje jer, kada se priprema na tradicionalan način, je skladište vitamina i minerala, i jedan je od najzdravijih namirnica te upotpunjuje jelo okusom. Obitelj Husak kupus sprema tradicionalno. Za vrijeme posjeta su se sjetili, kako se nekada kupus gazio. Njihova prva ovogodišnja serija kiseljenja kupusa je počela na blagdan Hedvige 16. listopada.

Recept za kiseli kupus po zdenačkom

Kako zvuči njihov recept za kiseli kupus? "Nagrubo ga naribamo i u 80 l bure ga stavljamo tako, da stavljamo red glavica bez čunjeva naizmjence sa 15 cm vrste ribanog kupusa. U dobivenu rupu stavimo sol. Kupus okrenemo glavom gore da sol ne ispadne. Svaku naribanu vrstu dobro posipamo soli, paprom, lovorovim lišćem i stisnemo, da smjesa ostane bez zraka, da se ne kvari. Na to stavimo poklopac i kamen" kaže Melita.

Znate li da?

  • Prvi kultivari kupusa sežu u period 1.000 godine prije Nove ere
  • Glavati kupus nastao je u 14. stoljeću u Britaniji
  • Postoji i križanac kupusa sa keljom - January King, koji na otvorenom može ostati i za najhladnijih zima.
  • Kupusnjače ubrajamo među najvažnije povrtne kulture po proizvodnji i površinama u svijetu.
  • Ako vam se kupus smrzne, ostavite ga u vrtu, dok se za toplijeg dana glavica odmrzne i tek tada ga poberite.

Fotoprilog


Tagovi

Kiseljenje kupusa; Melita i Vitomir Husak; Veliki Zdenci; Ko Povrće; Valentinovo;Prethodne kulture; Pjegavost; Plamenjača


Autorica

Alena Rais

Završila je Poljoprivredni fakultet u Pragu - agronomija gdje je i tri godine radila na Poljoprivrednom institutu - mikrobiologija i zaštita bilja u Pragu - Ruzyně. U češkom tjedniku Jednota Daruvar piše o poljoprivrednim temama od 2001. godine. Kod kuće sa suprugom uzgaja čemprese i vinovu lozu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi