Pretraga tekstova
Uzgoj gljiva
Micelij gljiva prodaje se na raznim vrstama nosača. Najčešće su to drveni čepovi, piljevina i zrno žitarica. Drveni čepovi najrobusniji su i najlakše se koriste, pri čemu treba napomenuti da su i najotporniji na bolesti i štetnike. Zbog toga se drvenim čepovima nacjepljuju gljive u drvo koje cijelo vrijeme uzgoja ostaje na otvorenom.
Drveni čepovi posebno su obrađeni u laboratoriju tako da su prikladni za rast i razvoj čiste kulture gljiva. U promet se puštaju kada se na njima i u njima nalazi obilna količina gljivače (micelija). Promjera su 11 mm i dužine 4 cm. Nakon kupovine mogu se čuvati u hladioniku šest mjeseci bez gubitka kakvoće. Mogu se nabaviti u boljim poljoprivrednim ljekarnama ili izravno kod proizvođača.
Za nacjepljivanje, osim drvenih čepova s gljivačom potrebni su bušilica, pinceta i svrdlo za metal promjera 11 mm. Svrdlo za metal dobro buši sirovo drvo, dok su svrdla za drvo namijenjena bušenju suhog drveta i nisu dovoljno učinkovita u vlažnom drvetu.
Drvo koje se nacjepljuje može biti panj nisko odrezan pri zemlji, deblo odrezano 1 - 2 metra iznad zemlje i oblica odrezana na 1 m dužine. Pri nacjepljivanju svakog drveta treba se voditi istim načelima. Prvi vijenac rupa mora biti 10 cm od kraja debla ili oblice. Svaki idući vijenac mora biti 20 cm ispod gornjeg. Unutar vijenca rupe su razmaknute 10 cm jedna od druge. Dubina rupa mora biti 5 cm. Nakon bušenja rupa u njih odmah treba staviti čepove. Nije dobro danas probušiti sve rupe i onda za nekoliko dana ili tjedana u njih staviti čepove, jer će se u međuvremenu u izbušene rupe naseliti neke druge gljive koje rastu na drvetu. Korištenje čiste pincete kojom se uzimaju čepovi iz staklenke preporučljivo je jer se čepovi ne diraju prljavim rukama kojima se bušilo drvo.
Čepovi se pridržavaju pincetom i lagano ukucaju čistim čekićem dok potpuno ne uđu u drvo. Kada se sve probušene rupe zatvore čepovima, postupak nacjepljivanja je gotov. Ako imate mogućnosti, čepove i okolnu koru možete premazati rastopljenim voskom ili parafinom. Obvezno je gornjih 50 cm debla ili cijeli panj , ako je nisko odrezan, prekriti crnom plastikom kako bi se spriječio podrast odrezanog drveta i možebitno odbacivanje nacijepljene gljive.
Gljive nacijepljene ove zime prorastat će kroz drvo tijekom proljeća i ljeta te će prve plodove dati početkom jeseni. U ovisnosti o vrsti gljive i drveta te vremenskim uvjetima, gljiva će plodonositi idućih 3 - 5 godina i dati plodove teške oko 30 posto početne težine drveta. Na ovaj način moguće gotovo sve bjelogorične vrste drveta je cijepiti mnogim jestivim i ljekovitim gljivama. Mnoge stare voćke koje bi ionako trebalo izvaditi mogu se nacijepiti gljivama i nakon nekoliko godina uživanja u ukusnim plodovima neće biti problema s uklanjanjem debla ili panjeva.
Izvori
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
U Zračnoj luci Franjo Tuđman u Zagrebu održan je interaktivni pop-up event u sklopu europske kampanje #PlantHealth4Life, koju na europskoj razini provodi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), a u Hrvatskoj Hrvatska agencija za poljop... Više [+]
U Zračnoj luci Franjo Tuđman u Zagrebu održan je interaktivni pop-up event u sklopu europske kampanje #PlantHealth4Life, koju na europskoj razini provodi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), a u Hrvatskoj Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Cilj događanja bio je podizanje svijesti putnika o važnosti očuvanja zdravlja bilja i odgovornog ponašanja tijekom putovanja.
Tijekom događanja putnike je educirao dr. sc. Dario Ivić iz HAPIH-a, koji je kroz razgovor i praktične primjere pojasnio kako se biljni štetni organizmi često šire nenamjerno, upravo putem prtljage i biljnih suvenira s putovanja.
U užurbanom aerodromskom okruženju putnici su imali priliku sudjelovati u kratkom digitalnom kvizu, upoznati se s primjerima predmeta koji se smiju i ne smiju unositi s putovanja te saznati zašto biljke, plodovi, sjeme i slični biljni suveniri mogu predstavljati ozbiljan rizik za domaći ekosustav. Kroz jednostavne i vizualno atraktivne aktivnosti naglasak je stavljen na prevenciju i informiranost kao ključne alate zaštite biljnog zdravlja.
Pop-up event još je jednom pokazao kako se o složenim temama poput zdravlja bilja može govoriti jasno, brzo i razumljivo, čak i u nekoliko minuta prije leta, te kako male, svakodnevne odluke putnika mogu imati dugoročne posljedice za okoliš, poljoprivredu i bioraznolikost.