Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • OPG Božanić
  • 13.10.2015. 08:20

Na Visu oživljava uzgoj i prerada rogača

Otok Vis je poznat po stoljetnim nasadima rogača. No vremenom se na tu zdravu i ljekovitu biljku sve više zaboravljalo. OPG Božanić iz Komiže okrenuo se upravo obnovi nasada rogača te preradi njegovih plodova.

Foto: OPG Božanić
  • 2.029
  • 87
  • 0

Na otoku Visu postoje idealni uvjeti za uzgoj rogača i potražnja za tom zdravom namirnicom raste, kaže Nebojša Božanić iz Komiže, čije je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo nedavno potpisalo ugovor s DM trgovinom o isporuci brašna od rogača na police tog trgovačkog lanca.

Komiška kotlina idealna za proizvodnju rogača

Nebojša i supruga mu Ana, na svom OPG-u ekološki uzgajaju rogač i prerađuju ga do finalnog proizvoda. Godišnje tako proizvedu oko 6.000 vrećica od 300 grama. Ističu kako se potražnja za tom zdravom namirnicom zahuktala. Iako je Komiža većini najpoznatija po ribi, vinogradarstvo i uzgoj rogača također su važne otočne djelatnosti. Rogač koji raste u komiškoj kotlini ne voli jaki vjetar niti hladnoću.

Božanići na svom gospodarstvu proizvedu na godinu osam tona, a zatim ga prerađuju u brašno. Nebojša je u zakup uzeo još jednu površinu, pa sada ima oko 200 stabala. Osim fino mljevenog, rogač se prodaje i kao plod. Ljudi ga traže, jer su otkrili kako je to zdrava namirnica. Napominje da rogač ima izuzetne nutritivne vrijednosti, a ovaj komiški je poseban, jer se radi o velikom ili tustom rogaču do kojega su komižani došli prirodnom selekcijom te je kao takav priznat, kaže Nebojša, a prenosi poslovni hr kao posebna vrsta.

Prehrambena i ljekovita namirnica

Osim za brašno koje se upotrebljava za kolače, od rogača se radi i rakija, dok se sjemenke upotrebljavaju za konzerviranje dječje hrane. Koristi se i u farmaceutskoj industriji, pri štavljenju kože, od njega se rade čokolada, bomboni, keksi, torte i razne slastice te služi kao ljepilo. Njegova ljekovitost pomaže osobama koje imaju želučane probleme, jer regulira probavu i obnavlja crijevnu floru. Jako dobro podnosi sušu.

S njime ima, kažu Božanići, puno posla, jer zahtjeva kompletnu obradu kao i primjerice, maslina, s tim da je manje zahtjevan od nje, jer ga ne pogađa toliko bolesti. Mada, u posljednje vrijeme, nametnik crv potkornjak radi štete i na starim stablima rogača. Berba počinje u drugoj polovici kolovoza i traje dva mjeseca. Najjednostavniji način je staviti prostirke ispod stabala koja se potom tresu. Komiškog velikog ili krupnog rogača u većim nasadima ima na otocima Visu i Drveniku. Radi se o stoljetnim nasadima koji imaju neupitne vrijednosti i značaj za ta područja kao i za cijelu regiju.

Cijena bi uvijek mogla biti i veća, no ni ova nije loša

Otkupna cijena u komiškoj poljoprivrednoj zadruzi je između 2,50 i 3,00 kune. Što i nije toliko loše, ako uzmemo u obzir otkupnu cijenu mandarina i jabuka koja prosječno iznosi 1,5 kunu. A prostora za rast proizvodnje rogača ima. Španjolci, primjerice, godišnje proizvedu 350.000 tona, a Hrvatska tek 500 tona. Drugi po proizvodnji iza Španjolske su Talijani, Grci, Turci i Tunižani.

Foto: OPG Božanić


Povezana biljna vrsta

Rogač

Rogač

Sinonim: Kruh Sv. Ivana | Engleski naziv: St. John`s bread-tree, carob | Latinski naziv: Ceratonia siliqua L.

Rogač je drvenasta vazdazelena dugoživuća biljka iz porodice mahunarki (Leguminosae). Oduvijek je predstavljao namirnicu važnu u prehrani stanovništva. Potječe iz Sirije i... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Vis Rogač Nebojša Božanić Komiža Brašno od rogača Drvenik Ana Božanić Finalni proizvod Komiška kotlina Zakup Nutritivne vrijednosti Tusti rogač Prirodna selekcija Sjemenke Rakija Crv potkornjak Želučani problemi Poljoprivredna zadruga


Autorica

Sandra Špoljar

Više [+]

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.