• OPG Mesarić
  • 16.10.2017. 16:30

Na poljima Mesarića uz običan sadi se i plavi krumpir

Obitelj Mesarić ovih dana na poljima vrijedno vadi više vrsta običnog bijelog i crvenog krumpira, a pola hektara imaju i plavog odnosno batata. Da bi se u toj proizvodnji uspjelo i na današnjem tržištu opstajalo kažu Mesarići, treba uvoditi više vrsta poljoprivrednih kultura.

Foto: Arhiva obitelji Mesarić
  • 2.995
  • 254
  • 0

Plavi krumpir, bijeli i crveni odnosno batat (spada u porodicu slakova) proizvodi su obitelji Mesarić sa istoimenog OPG-a iz međimurske Belice. Na njihovim poljima ima butternut i hokaido tikvica na više od četrdeset hektara zemlje. Plavog su krumpira, kažu, pokusno počeli proizvoditi na pola hektara kao i batata. Prema riječima Božice Mesarić (48) njihovo se gospodarstvo isključivo uzdržava od bavljenja poljoprivredom i to primarno krumpirom, kojeg godišnje proizvedu od 1200 do 1500 tona.

Ove godine kažu, ako se bude iznjedrilo tisuću tona bit će to dobra brojka. Kako u današnje vrijeme proizvoditi samo jednu kulturu u poljoprivredi nije obećavajuće, Mesarići su se odlučili i za sadnju plavog krumpira (kupili su deklarirano sjeme iz Njemačke), a jedan kilogram sjemena te biljke kažu stoji od 12 do 15 kuna plus PDV. Na jedan hektar odlazi im oko 1.500 kilograma sjemena deblje kalibraže.

Plavi krumpir traži vodu i duže je vegetacije

Plavi krumpir ističu naši sugovornici "nije lako uzgajati jer traži vodu i duže je vegetacije". Sadi se na proljeće, 10 do 12 mm dubine, na 37 cm razmaka dok redovi idu na 70 centimetara. Zaštitu mu valja davati svakih 14 dana (koriste dozvoljena sredstva) a izgled lišća plavog krumpira je poput "običnog" i sa ljubičastim je cvijetom. Od štetnika pokazalo se prijeti mu krumpirova zlatica. Za više informacija pohode Mesarići i Savjetodavnu službu koja im daje preporuke i sve ostale spoznaje o uzgoju plavog krumpira.

Sadnja je u tijeku

Na oko pola hektara dobiju u prosjeku od deset do dvanaest tona plavog krumpira koji će, kako sada stvari stoje, prodavati po 7 kuna za kilogram na veliko. Ovih im je dana na imanju radno jer vadi se krumpir sa polja uključujući i plavi. Rame uz rame s roditeljima u posao je uključen i sin Matija (29).

Kada je o poticajima riječ, u slučaju krumpira dobiva se "kao za ostale ratarske kulture" jer on još nije stekao status povrća!

U toj bi grani kod nas, kaže Božica Mesarić, trebalo uvesti reda, a ljudi shvatiti da im se valja prihvatiti sadnje više kultura. Tržište bi se također trebalo organizirati jer se "događa stihijska proizvodnja krumpira".

"Također, kada je o poticajima riječ, u slučaju krumpira dobiva se "kao za ostale ratarske kulture" jer on još nije stekao status povrća", ističe gospođa Mesarić. Dodaje da to povlači probleme posebice kada se traže sredstva iz europskih fondova. Iako su problematičan status krumpira pokušavali riješiti s mjerodavnim institucijama - nisu daleko dogurali.

Uvozni lobiji jaki moćni

Obitelj na gospodarstvu uzgaja više sorti krumpira a u slučaju te povrtnice, kažu, "uvozni su lobiji jaki, moćni i prodaju svašta"! Nije novost da je uvozni krumpir (BiH, Srbija, Makedonija) često tretiran zaštitnim sredstvima koja su kod nas zabranjena. Proizvođači krumpira nezadovoljni su i njegovom niskom cijenom jer veletrgovcima ga prodaju po kunu i 1,20 dok ga trgovine prodaju za više.

Kako u Hrvatskoj nema sjemenske proizvodnje krumpira on se nabavlja nerijetko u Nizozemskoj, Belgiji i Njemačkoj. A posla je oko te biljke itekako, pa je utoliko više podcijenjena. Valja krumpir tj. sjeme prvo naručiti, platiti, postaviiti u kištrice da naklija, pa uz određene uvjete i (iz)rast saditi. Potom ga treba zaštititi od korova, a kad nikne do 20 cm valja ga ogrtati (tzv. međuredna obrada) jer raste u humcima. Ako se ogrtanje ne provede, povrtnica pozeleni što nije dobro kao i ova godina. Sušu je obitelj priječila navodnjavanjem a kada je tako topla godina kao ova, plodovi se vade iza prve kiše nakon blagdana Gospe.

Vađenje batata

Obitelj ima i zemlje u zakupu na kojoj uzgajaju kukuruz na deset hektara, ječam je na šest, bilježe i tri hektara uljarica, butternut tikvi na 2,5 te hokaido na jedan hektar. Proizvode oni i bučino ulje uz sve potrebne (zdravstvene) certifikate, ono sto posto od buće i u kombinaciji sa 30 posto suncokretovog ulja. Doznajemo kako je osnovna analiza "crnog zlata" 1.800 kuna, a potom se svaka dva mjeseca plaća za kontrolu po tristotinjak. Obitelj svoje bučino ulje prodaje po 120 kuna za litru, a miješano im košta 80 (rok je 6 mjeseci). Prodaju ga na prigodnim sajmovima a imaju i svoj facebook profil FB OPG Mesarić.

Foto: Arhiva obitelji Mesarić


Povezana biljna vrsta

Batat

Batat

Sinonim: Batato, slatki krumpir | Engleski naziv: Sweet potato | Latinski naziv: Ipomea batatas

Batat je višegodišnja kultura koja pripada porodici slakova (Convolvulaceae). Potječe iz Srednje i Južne Amerike. U Europi je do nedavno bio relativno nepoznata kultura te je... Pročitaj više »

Fotoprilog


Tagovi

OPG Mesarić Belica Krumpir Uzgoj Prodaja Tikve Bijeli Plavi Batat Crveni Cijena Međimurje Ulje


Autorica

Snježana Kratz

Snježana ima bogato novinarsko iskustvo rada za razne medije. Fascinirana je eko proizvodnjom i zanimaju ju teme alternativnih kultura.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas