S vremenom se luk proširio svijetom preko trgovačkih ruta u Europu i Afriku, a zatim s europskim kolonizatorima i u Ameriku. Njegova svestranost, dug rok trajanja i prilagodljivost različitim klimatskim uvjetima doprinijeli su globalnoj popularnosti
Luk (Allium cepa), jedna od najstarijih kultiviranih biljaka na svijetu, poznat je čovječanstvu već više od 5.000 godina. Arheološki dokazi ukazuju na to da se uzgajao u starom Egiptu, Mezopotamiji, Indiji i Kini, gdje je imao prehrambenu, ljekovitu i simboličku ulogu.
U Egiptu je bio sveta biljka, simbolizirao je vječnost i čak se polagao u grobnice faraona.
U staroj Grčkoj i Rimu, je bio važan za prehranu vojnika i sportaša, a Hipokrat ga je preporučivao kao lijek. Tijekom srednjeg vijeka, uz kupus i grah, bio je jedna od tri osnovne povrtne kulture u Europi te se koristio i kao valuta.
S vremenom se proširio svijetom, preko trgovačkih ruta u Europu i Afriku, a zatim s europskim kolonizatorima i u Ameriku. Njegova svestranost, dug rok trajanja i prilagodljivost različitim klimatskim uvjetima doprinijeli su globalnoj popularnosti.
Mladi luk (Allium fistulosum), iako rijeđe istican u povijesnim zapisima, prati čovječanstvo gotovo jednako dugo. Najraniji tragovi konzumacije potječu iz Starog Egipta i drevne Kine, gdje se koristio u prehrani i medicini.
U proljetnim mjesecima služio je kao prva svježa hrana nakon zime, zahvaljujući brzom rastu i blagom okusu.
Kao simbol obnove i zdravlja, mladi luk je bio prisutan u raznim kulturama, od mediteranske do istočnoazijske, a tradicija njegove konzumacije u proljeće živa je i danas.
Mladi luk brzo raste, spreman je za berbu već 30 do 60 dana nakon sjetve. Moguće ga je uzgajati u više ciklusa godišnje u toplijim područjima, što ga čini atraktivnim za male proizvođače i urbane vrtlare. Iako je osjetljiv na sušu i visoke temperature, njegova niska prostorna zahtjevnost dodatno doprinosi dostupnosti.
Prema podacima World Integrated Trade Solution (WITS) iz 2021. godine, globalna proizvodnja luka iznosila je oko 106,59 milijuna tona. Najveći proizvođači su: Indija sa 26,64 milijuna tona, Kina (24,16 milijuna t), Egipat (3,31 milijun t).
Usporedbe radi, proizvodnja mladog luka u 2021. godini bila je znatno manja. Kina, kao vodeći proizvođač, proizvela je 1,2 milijuna tona, dok su Niger i Mali slijedili sa 758 i 648 tisuća tona.
Ukupna svjetska proizvodnja mladog luka čini manje od 5% ukupne proizvodnje ove povrtnice, što je manje od 5 milijuna tona godišnje.
Kina prednjači ne samo u proizvodnji, već i u potrošnji mladog luka, koji je sastavni dio svakodnevne prehrane. U Japanu, Koreji i Tajlandu također ima ključnu kulinarsku ulogu.
U Europi i Sjevernoj Americi koristi se uglavnom sezonski, ponajviše u proljeće i ljeto, a njegova popularnost raste s trendovima zdrave prehrane.
Među najvećim svjetskim izvoznicima mladog luka su Meksiko i Nizozemska, dok ga najviše uvoze SAD, Njemačka, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo i Japan. Zbog osjetljivosti proizvoda, mladi luk se najčešće izvozi svjež i rashlađen.
U 2023. godini, Europska unija uvezla je svježeg ili rashlađenog luka i ljutike u vrijednosti od oko 797 milijuna USD, što je 0,017% ukupnog uvoza. Nizozemska je izvezla proizvoda u vrijednosti od 1,17 milijardi USD, podaci su World Integrated Trade Solution (WITS).
Prema istom izvoru, Hrvatska je te godine uvezla 27.417 tona luka i ljutike u vrijednosti od 22,4 milijuna USD, dok je sušeni luk uvezen za 3,71 milijuna USD.
Istovremeno, hrvatski izvoz sušenog luka bio je zanemariv, s glavnim odredištima u Sloveniji, Njemačkoj i Srbiji. Površina pod uzgojem luka u Hrvatskoj iznosila je 660 hektara, što ukazuje na visoku ovisnost o uvozu.
Bosna i Hercegovina je u 2023. godini proizvela oko 37.154 tona luka te uvezla 233.373 kg sušenog luka, većinom iz Indije i Egipta. Izvoz svježeg luka iznosio je 333.268 kg, a glavna tržišta bila su Hrvatska, Austrija i Srbija.
Srbija je proizvela oko 35.000 tona luka te izvezla više od 21.869 tona svježeg luka, najviše u Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru, Albaniju, BiH i Hrvatsku. Unatoč manjoj proizvodnji u odnosu na svjetske lidere, Srbija se ističe kao regionalno izvozno središte.
Mladi luk, iako često u sjeni svog "zrelog“ srodnika, stoljećima je prisutan u prehrani civilizacija diljem svijeta. Njegova skromna, ali važna uloga u globalnoj proizvodnji i trgovini sve je relevantnija, osobito u kontekstu potražnje za svježom, nutritivno vrijednom i brzo dostupnom hranom.
Uz bogatu povijest, kulinarsku svestranost i simboliku zdravlja i obnove, mladi luk i dalje ostaje tihi, ali neizostavni element globalne prehrambene scene.
Naslovna fotografija: Shutterstock/artistdesign.13, Depositphotos/Mita Stockimages)
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor