Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Preporuke
  • 01.07.2013.
  • Međimurska

Mjere u zaštiti kupusnjača

Obavijest tržnim proizvođačima kasnih kupusnjača iz Međimurske županije.

Mjere u zaštiti kupusnjača
Foto: RGBStock.com
  • 1.614
  • 51
  • 0

Nakon blagdana Sv. Vida, od početka druge polovice mjeseca lipnja je započela sadnja kasnih kupusnjača, koje za berbu dospijevaju krajem rujna i početkom listopada, a često se koriste za spravljanje zimnice kiseljenjem. U proizvodnji dominiraju hibridi kupusa okruglih, bijelih glava, te lokalno varaždinsko zelje tipičnih spljoštenih zelenih glava. U drugoj smo polovici mjeseca lipnja samo tijekom 3 dana zabilježili oborine, kojih je u središnjem dijelu županije palo od 30 - tak mm uz rijeku Muru, 50 - tak mm u okolici Čakovca, a 70 - tak mm uz rijeku Dravu. Početak druge polovice lipnja su obilježili vrlo vrući i sparni ljetni dani, a najviše su dnevne temperature zraka tada (16. - 22. lipnja 2013.) bile u rasponu od +31,0° do +34,0°C.

U narednim danima očekujemo rast dnevnih temperatura na vrijednosti 26° do 29°C, uz mogućnost manjih količina oborina u drugom dijelu tjedna. U takvim će uvjetima biti potrebno navodnjavanje usjeva kupusnjača posađenih u drugoj polovici mjeseca lipnja.

Za suzbijanje širokolisnatih korova u kupusnjačama moguće je 7 - 8 dana nakon sadnje (ali prije nego korovi počinju nicati) koristiti pripravak Butisan-S (2 - 2,5 lit./ha), dok se naknadno protiv trava može koristiti Fusilade Forte (0,8-2 lit./ha). Karenca za kupus iznosi 49 dana.

Toplo i sparno razdoblje pogoduje brzom množenju štetnika kupusnjača, među kojima dominiraju kupusni buhači, lisne uši, stjenice i različite vrste gusjenica.

Tablica 1. Neki od insekticida dopuštenih za suzbijanje štetnih gusjenica u kupusnjačama:

Djelatna tvar
Pripravak
Karenca
beta-ciflutrin*
Beta Baythroid EC
7 dana
esfenvalerat
SumiAlpha
7 dana
deltametrin
Roetem, Decis, Rotor EC, Skud
7 dana
lambda-cihalotrin
Karate EC
14 dana
klorpirifos-metil
Reldan, Lino, Rely 40 EC
21 dan
alfa-cipermetrin
Fastac, Alfa, Direct, Fascon
28 dana
emamektin benzoat
Affirm WG
3 dana
Bacillus thuringiensis supsp. kurstaki**
Baturad WP, Biobit WP
7 dana

*rješenjem o ukidanju pripravku prestaje važiti dozvola s 1.10. 2012., prodaja zaliha dozvoljena do 1.4. 2013., a maloprodaja i uporaba do 1.4. 2014.

**registriran samo za suzbijanje kupusnih bijelaca (Pieris)

Dobro je koristiti mješavinu različitih skupina insekticida, npr. sintetske piretroide pomiješati sa organofosfatima ili naturalitima. Insekticide primijeniti u doba dana kada pčele ne lete, npr. u kasnim večernjim ili ranim jutarnjim satima. Neki od insekticida vrlo brzo gube djelotvornost na visokim temperaturama. Kombinaciju insekticida koristiti u nižim ili smanjenim propisanim količinama.

No, hibridi kupusnjača i lokalna sorta varaždinsko zemlje tijekom druge polovice ljeta su često napadnuti i različitim uzročnicima bolesti, među kojima dominiraju više vrsta pjegavosti lišća (Alternaria, Mycospherella, Leptosphaeria), suha trulež (Phoma), mumifikacija glava (Sclerotinia) i vrlo opasna bakterijska tamna trulež žila (Xanthomonas).

Tome naročito pogoduju vrlo povoljni meteorološki uvjeti: visoke temperature sa jutarnjom rosom, zalijevanje usjeva kišenjem, česti uzgoj kupusnjača u ponovljenom uzgoju na istim poljima unutar 2 - 3 godine, te vlastita proizvodnja sjemena varaždinskog zelja dvogodišnjom "uzdržnom" selekcijom bez stručnog nadzora i tretiranja sjemena protiv uzročnika bolesti koje se prenose sjemenom. Također, budući da kupus ubrajamo u porodicu krstašica, u područjima gdje se uzgajaju uljarice (npr. uljana repica) i drugo korjenasto povrće roda Brassica (npr. postrna repa), neke se "zajedničke" bolesti prenose s jednog usjeva na drugi (npr. pjegavosti lišća, suha trulež), pa se u tom slučaju ekonomske štete povećavaju.

Za folijarno suzbijanje uzročnika biljnih bolesti na kupusu sve do sredine 2011. godine dopuštenje za primjenu u Republici Hrvatskoj imao je samo Signum DF registriran za suzbijanje prstenaste i koncentrične pjegavosti i pojedini bakarni pripravci (npr. bakar-sulfat, bakarni-hidroksid, bakar-oksiklorid). Proširenjem primjene sredstava za zaštitu bilja od sredine 2011. sezone u usjevima kupusa je dopuštena folijarna primjena fungicida navedenih u Tablici 2.

Svi navedeni daju odličnu zaštitu protiv uzročnika pjegavosti lišća. Ipak, ovi dopušteni fungicidi ne suzbijaju bakterijsku tamnu trulež žila (Xanthomonas), pa je moguće u prvim zaštitama na poljima kasnih kupusnjača dodavati manje količine dopuštenih bakarnih pripravaka ili folijarnih hranjiva s naglašenim sadržajem bakra (npr. Scudo, Copterel).

Tablica 2. Proširenje dozvole sredstvima za zaštitu bilja u kupusnjačama od sredine 2011. godine:

Fungicidi
Amistar 250 SC

(brokula, cvjetača, kelj pupčar, kelj - sve na otvorenom)

pjegavosti lista, bijela hrđa

1 lit./ha (2x) (najmanji razmak tretiranja 10 dana)

K=14 dana

Daconil 720 SC (brokula, kelj pupčar, cvjetača)

plamenjača, siva plijesan
2,1 lit./ha (2x)
K= 7 dana

Daconil 720 SC (presadnice brokule, kelja pupčara i cvjetače - na otvorenom i zaštićenom)

plamenjača
1,7 lit./ha (2x)
OVP
Nativo WG
(brokula, cvjetača)

Alternaria, Phoma, Albugo, Erysiphae, Mycospherella

0,4 kg/ha (2x) (najmanji razmak tretiranja 21 dan)

K=21 dan
Nativo WG

(kelj pupčar, kupus)

Alternaria, Phoma, Albugo, Erysiphae, Mycospherella

0,4 kg/ha (3x) (najmanji razmak tretiranja 21 dan)

K=21 dan
Ortiva SC
(kupusnjače)

Altarnaria, Albugo, Peronospora, Erysiphae

1,0 lit./ha (2x) (razmak tretiranja 8-12 dana)

K= 14 dana

Score 250 EC (kupusnjače -kupus, kelj pupčar, kelj)

Altarnaria, Leptosphaeria, Pseudocercosporella

0,3-0,5 lit./ha (najmanji razmak tretiranja 15 dana)

K=21 dan

Pripravcima za suzbijanje biljnih bolesti na kupusnjačama potrebno je dodavati ranije navedene insekticide protiv različitih kategorija štetnika. Moguće im je dodati i kvalitetnija sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja, npr. Silwett, Inex-A i sl. u propisanim količinama.

Na smanjenje negativnog utjecaja visokih temperatura i pojačane sunčane radijacije na gotovo svim povrtnim kulturama dobili primjenom različitih organskih biostimulatora u kombinaciji s folijarnim hranjivima s naglašenim sadržajem fosfora, kalija (i mikroelemenata). Dobro je folijarna hranjiva koristiti preventivno, u više navrata sa smanjenim količinama, a dobro se miješaju sa svim preporučenim fungicidima (izuzev bakarnih fungicida) i insekticidima za zaštitu kupusnjača.

Autor: mr. sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr. Foto: RGBStock.com

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Crveni kanal, prvo sam mislio da je onečišćenje, dok nisam pogledao izbliza. Čini se da je neka vodena paprat površinski privatizirala nekoliko stotina metara odvodnog kanala u blizini Darde