• Obrt Biseri polja
  • 20.12.2018. 16:30

Miroslav Filipović: Poljoprivreda je izazov, ali upornost i trud lijek su za sve

Kad se netko odluči baviti poljoprivredom mora biti spreman na to da svaka godina neće biti dobra, odnosno izmjenjuju se dobre i loše godine. Da bi se bavio poljoprivredom, moraš voljeti taj posao. Naposljetku, od poljoprivrede se može živjeti, ali iziskuje dosta truda i rada, kaže vlasnik obrta Biseri polja.

Foto: arhiva Obrta Biseri polja
  • 830
  • 275
  • 0

Obitelj Filipović bavi se proizvodnjom povrća od 1995. godine kada je osnovan i OPG. No 18. ožujka 2014. postaje Obrt Biseri polja koji je pravni sljedbenik OPG-a Miroslav Filipović. "Trenutno naše gospodarstvo broji 5 članova. Dok je bio aktivan OPG, gospodarstvo je brojalo 7 članova (žena, 3 kćeri, moji roditelji i ja). Svi smo sudjelovali u radu, netko je radio na polju, netko pakirao povrće u ambalažu, itd. U obrtu radimo kći i ja (ugovaranje poslova, administracija, pakiranje i isporuka robe), te paralelno na proizvodnji povrća zajedno s ostalim članovima. Osim članova obitelji, obrt zapošljava još 3 osobe (vozač i dvoje zaposlenih u skladištu)", opisuje nam Miroslav dodajući da je zbog rata s obitelji doselio u Hrvatsku iz BiH. 

"Kako je obitelj brojna, trebalo je brzo naći izvor prihoda. Nije bilo mogućnosti da se punoljetni članovi zaposle, pa smo se svi počeli baviti poljoprivredom”, priča Miroslav koji je prije otvaranja OPG-a radio kao vozač kamiona, a članovi obitelji sadili su duhan.

Obrt u vlasništvu ima 7 ha poljoprivrednog zemljišta na kojem su sada većim dijelom žitarice, a na preostaloj površini razne povrtne kulture. Uz vlastitu proizvodnju vrši se otkup povrća i voća od kooperanata, odnosno proizvođača voća i povrća. Obrt koji se nalazi u Vukosavljevici je u 2017. aktivno surađivao s 280 kooperanata pretežno s područja Virovitičko - podravske županije, ali i šire.

Poljoprivreda je izazov

"Baviti se poljoprivredom je veliki izazov. Velika su početna ulaganja, a povrat uloženih sredstava i zarada je uvijek neizvjesna. Prvo, teško je nabaviti financijska sredstva da bi se uopće uložilo u repromaterijal. Kao poljoprivrednik, nisam mogao dobiti kredit da bih uložio u proizvodnju. Uz to, vrijeme je jako bitan faktor u poljoprivredi. Uložiš sve i doslovno gledaš u nebo jer je dovoljno nekoliko minuta da vremenske nepogode sve unište. Na uništenje ili smanjenje prinosa utječe i ako je godina izrazito kišna ili je suša. Štetnici su dodatan problem u proizvodnji voća i povrća.

Uz vlastitu proizvodnju, otkupljuju voće i povrće od kooperanata 

Zasađene površine treba kontinuirano pratiti kako bi se pokušalo spriječiti ili smanjiti uništenje plodova zbog štetočina. Ponekad ni tretiranje dopuštenim kemijskim sredstvima ne pomogne”, nastavlja Miroslav koji povrtne kulture kojima je nužna voda kako bi se ostvario prinos, navodnjava sustavom "kap na kap“.

U obrtu se proizvedeno i otkupljeno voće i povrće skladišti u komorama na preporučenim temperaturama. Cilj je da se roba što manje zadržava u skladištu. Prije dvije godine nabavili su stroj za pakiranje pa se sve veće količine voća i povrća pakira u podloške. Najviše pakiraju krumpir, batat, kineski kupus, mahune, jagode, kukuruz šećerac… Najveći dio proizvedene i otkupljene količine od kooperanata plasira se u trgovačke lance na području Republike Hrvatske.

"Hrvatska raspolaže s dosta plodnog poljoprivrednog zemljišta koje je, nažalost, nedovoljno iskorišteno. Mladi se, po mom mišljenju, sve manje bave poljoprivredom. Kad se uzme u obzir koliko je potrebno ulaganja i radne snage, nije ni čudno što je takva situacija. Repromaterijal je dosta skup, riječ je o fizičkom intenzivnom poslu koji se obavlja gotovo pod svim vremenskim uvjetima. Sam prinos je neizvjestan zbog vremenskih prilika, odnosno neprilika. Kad se sve i proizvede, sam plasman robe često je upitan. Cijene variraju iz godine u godinu. Uvozna roba često "ruši“ cijenu domaće robe. Kad se sve to uzme u obzir, sama proizvodnja nije primamljiva.

Upornost i trud je lijek za sve. Kad se netko odluči baviti poljoprivredom mora biti spreman na to da svaka godina neće biti dobra, odnosno izmjenjuju se dobre i loše godine. Da bi se bavio poljoprivredom, moraš voljeti taj posao. Naposljetku, od poljoprivrede se može živjeti, ali iziskuje dosta truda i rada", kaže Miroslav.

Osvijestiti ljude da kupuju hrvatsko 

Miroslav dodaje da smatra da će doći do značajnije promjene vezano za plasman proizvoda na prostore ostalih država članica EU kad se implementira Schengenski sporazum. "S druge strane, veći dio ostalih država članica EU može zbog primjene novih tehnologija postići veće prinose kod proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, a s tim i niže cijene. Domaćim proizvođačima je teško "pratiti korak“ s njima. Možda se nešto pokrene s novim trendom koji je prisutan na našim prostorima, a to je da se promoviraju domaći proizvodi", kaže naš sugovornik. 

Osobno smatra da ima dosta stvari koje bi trebalo promijeniti, a neke od glavnih su: sigurnost u poslovanju, zaštita proizvodnih cijena (roba ne bi smijala biti ispod proizvodne cijene), sigurnost naplate, veći poticaji za proizvodnju voća i povrća i to po 1 kg proizvedene robe, mogućnost prodaje robe II. i III. klase, osvješćivanje potrošača da kupuju hrvatski proizvod, veća kontrola uvezene robe, neovisno kontrolno tijelo o kvaliteti robe, veće kvote strane radne snage u poljoprivredi, budući da domaće radne snage nema, jeftinija obrtna sredstva za poduzetnike i poljoprivrednike te blaži represivni aparat prema proizvođačima i distributerima voća i povrća.


Fotoprilog


Tagovi

Obrt Biseri polja Miroslav Filipović Povrće Kooperanti


Autorica

Renata Dragović

Renata Dragović

Uvijek željna novih znanja i izazova u području ekološke poljoprivrede. Posjeduje višegodišnje iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji, standardima kvalitete i EU projektima.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi