Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • OPG Milan Rak
  • 10.07.2022. 12:00
  • Šibensko-kninska, Rakovo Selo

Milan Rak povećao je proizvodnju rajčice sa tri na - 60 tona!

Dok se pripremao za mirovinu posadio je 400 stabala maslina, podigao vinograde, a kad je na jednoj parceli otkrio vodu odlučio se i za povrće. Na sugestiju stručnjaka tvrtke Colić-Trade podigao je plastenike i prvi u Dalmaciji krenuo u hidroponsku proizvodnju rajčice.

Foto: Ivan Jusup
  • 7.526
  • 754
  • 1

Kombinacija mladosti i iskustva ne donosi dobre rezultate samo u sportu. Poželjna je i u povrćarstvu, a kako izgleda u praksi imali smo prigodu vidjeti ovih dana u neposrednom zaleđu Šibenika. Tamo u Rakovom selu pozornost privlače plastenici, a u njima su svakodnevno iskusni poljodjelac Milan Rak (68) i mladi Darko Mrvica (38) dipl. ing. agronomije.

"Učimo jedan od drugoga“, kaže Milan.

Od 400 maslina do prvih plastenika

On je prvi u tom pasivnom kraju počeo uzgajati povrće u većim količinama. Za tržište. Na veliko i to u svojim poznim godinama kad je praktički već bio umirovljenik. Točnije, od 2014. godine nakon što je na jednoj od parcela njegovog imanja "rašljar" otkrio da "tamo doli" ima vode. "Bušili smo i na 100 metara dubine naišli na relativno izdašan izvor“, otkriva Milan.

Ne krije da je zaljubljenik u selo i zemlju iako  je svoj radni vijek započeo s 15 godina kao "mali od kužine" na brodovima nekadašnje Šibenske plovidbe. Radio je poslije i u Vinariji Vinoplod, te drugim šibenskim firmama da bi prijevremenu mirovinu sa 60 godina života i 42 godine radnog staža dočekao u lokalnom Uredu državne uprave.

"Pripremajući se za mirovinu sadio sam masline i vinovu lozu“. Ima, kaže, 400 maslina, njegova su ulja višestruko nagrađivana, ali kako su maslinici uglavnom u depresijama neredovito rađaju. Zato, kad je već imao vodu i uz bušotinu sagradio akumulaciju odlučio se okušati i u proizvodnji povrća.

Pronašao je vodu u sušnom zaleđu Šibenika 

Najprije na otvorenom. Sa suprugom Brankom sadio je pomidore, salatu, blitvu, krastavce… Išlo im je dobro, ali znate ono kiša, vitar, hladne fronte, mraz, slana i ostale vremenske nepogode ponukale su ga da proizvodnju rajčice Grapollo, koju inače uvozimo, nastavi u kontroliranim uvjetima. Sa zaradom od dotadašnje proizvodnje podigao je prvi plastenik na 1.200 kvadrata. Potom za koju godinu još jedan od 1.100 kvadrata. Oba za klasičnu plasteničku proizvodnju.

Prvi i jedini u hidroponskoj proizvodnji u Dalmaciji

Radoznali entuzijast, kakav već jeste, poželio se okušati i u hidroponskoj proizvodnji. Podigao objekat na 650 kvadrata i na sugestiju stručnjaka iz tvrtke Colić-Trade prihvatio varijantu uzgoja na kokosovim jastucima.

"Moguća alternativa je podloga od kamene vune kao što rade u Nizozemskoj“, kaže vlasnik spomenute tvrtke Nevio Colić, dipl. ing. agronomije. U Nizozemskoj su na to prisiljeni jer kod njih je tlo zagađeno pesticidima.

U našim uvjetima, konkretno kod Raka, zemlja crvenica je zdrava, bogata mineralima i na nju su položene kokosove podloge. U svaku se sade po tri sadnice po kvadratnom metru. Svaka daje dva izboja, dva vrha i to su praktički dvije različite biljke. One imaju od 15 do 20 etaža, počnu se brati od dna prema vrhu. Rajčice s prvih etaže su za berbu prispjele prije 20-ak dana, nešto prije nego u klasičnom plasteničkom uzgoju.

Kad bi Milan imao grijanje, a s obzirom na podivljale cijene energenata bolje je da ga zasad nema, mogao bi ići u ranu sadnju već u prosincu kao što to rade hidroponci. On i Mrvica su sadili u travnju, a rajčice s najnižih etaža prispjele su za berbu sredinom lipnja.

Kokosova vlakna na domaćoj crvenici

"Svaka biljka će dati oko 20 kg prvoklasnih plodova“, kaže Colić dodajući da Rak ima niske objekte s prečkom od 2,5 metra, nema krovnu ventilaciju pa se može reći da se ovdje radi o poluhidroponiji. Ili, primjeru kako se klasičan plastenik može prilagoditi uvjetima hidroponije.

Dobitna kombinacija - mladost i iskustvo

Zanimalo nas je koje su prednosti kokosovih vlakana u odnosu na kamenu vunu?

"Organskog su porijekla i za razliku od kamene vune mogu se deponirati u tlo. Drugo, kokosova vlakna lakše podnose nedostatak vode u slučaju da, recimo, nestane za jedan dan. Ona će koliko-toliko zadržati vlagu i biljka neće nastradati“, pojašnjava Colić. Dodao je još neke od prednosti hidroponskog uzgoja u našim uvjetima. Jedna od važnijih je i da povrćaru donosi robu za raniju berbu, brže se pobere u kraćem periodu i ima višu cijenu.

"Sve osim cijene“, potvrđuje i Milan Rak. On je jutros s biljke na kokosovoj podlozi u poluhidroponiji ubrao 3 kilograma po biljci, a u klasičnoj plasteničkoj proizvodnji na zemlji jedva pola kilograma. Zriju sporije. U hidroponiji svaka biljka plodonosi na 15, a u klasičnom plasteničkom uzgoju od 10 do 11 etaža. Ubere se 6 kg po biljci. Na svakom kvadratu su po tri. Prirod po kvadratu iznosi 20 kilograma. Znači, na ukupno 3.000 kvadrata 60 tona pomidora.

Nije loše. A kako to da su na toliku masu svi plodovi zdravi, bez ijedne "maće", a biljke zelene "ka čivit". Ne daju gledati u sebe?!

Koja su gnojiva najbolja?

Milan se zadovoljno smješka i pokazuje na Darka koji mu se u ovom poslu pridružio prije par godina. Svaki dan je u plastenicima, obilazi, gleda i zna u svakom trenutku što treba biljkama. Počevši od sadnje, navodnjavanja, prihrane i zaštite do berbe. Ništa se ne radi napamet. Pri gnojidbi, primjerice, koriste uređaj sastavljen od venturijevih cijevi s injektorom. Uređaj miješa gnojivo u odgovarajućem postotku. "Pazimo da se PC nalazi u granicama, da koncentracija gnojiva u samoj vodi nije ni prevelika ni premala“, kaže Darko.

Probali su, dodaje Milan, razna gnojiva, ali najbolja su se pokazala Yara, koja nabavljaju od Colić-Tradea. Radi se o sofisticiranim gnojivima koja imaju mikro elemente u oblicima u kojima ih biljka može točno usvojiti bez obzira na uvjete visoki ili manji pH, visoka ili manja temperatura, da li ima ili nema svjetla... Uglavnom to su, kažu, top-gnojiva koja se koriste za najsofisticiraniju proizvodnju u plastenicima. Kako u klasičnoj na tlu u zemlji tako i u hidroponskoj proizvodnji.

Ali, ni u jednom ni u drugom primjeru nema ništa napamet.

Plan gnojidbe na temelju analize tla

Na temelju analize tla, pojašnjavaju Milan i Darko, izrađen je plan gnojidbe koji je posebno prilagođen količinama hranjiva. S obzirom na nižu količinu fosfora, u startnoj gnojidbi je primijenjen Yara Mila Complex 12-11-18 + ME granulirano gnojivo s kalijem na sulfatnoj osnovi. Yara Mila Complex najučinkovitije je na svim tipovima, pri povišenom pH te na iscrpljenim tlima, tvrde.

"Najvažnija njihova karakteristika po kojoj se razlikuju od svih dostupnih na tržištu je sadržaj fosfora u obliku orto i polifosfata, što omogućava iskoristivost tog elementa u širokom rasponu pH tla. U samo jednoj granuli ima NPK, magnezij, sumpor i mikroelemente“, ističe Colić.

Svaka biljka daje po 20 kg rajčica

U poluhidroponskoj proizvodnji koriste se vodotopiva mono gnojiva kao što su Krista K plus, MgS, SOP, MAP, MKP i Yara Calcinit.

Milu i Darka pitali smo zbog čega koriste Yara Kristalone, a ne gnojiva, recimo iz Turske, Izraela ili Italije?

Zbog toga, odgovaraju, što su Yara KristalonTM NPK 100% vodotopivo kompleksno mineralno gnojivo s izrazito visokom hranjivom vrijednošću. Yara KristalonTM sadrži cijeli niz mikro i makro nutrijenata u helatnom obliku koje biljka usvaja više od 80 posto. "Zbog toga mogu reći da je njihova cijena najbolji omjer uloženog u odnosu na dobiveno", zaključuje Milan.

U prošlosti su probali i neka druga jeftinija vodotopiva gnojiva koja nominalno imaju isti postotak NPK gnojiva u sebi, ali nisu, kaže, bila niti 30 posto dostupna biljci pa su od njih odustali.

Žuti, zeleni, plavi i crveni Kristaloni

Kristaloni, ističu naši sugovornici, imaju formulacije koje se koriste od početka klijanja biljaka kao starter gnojivo za poticanje rasta korijena pa sve do zadnjih faza vegetacije kad je kalij ključan element u fazi zriobe.

Interesantno je, napominju, da je Yara radi lakšeg praćenja gnojidbe proizvođačima prva uvela u proizvodnju gnojiva čija se pakiranja razlikuju po bojama pa tako kod početka sadnje u prihrani koriste Kristalon žuti, zeleni, plavi i na kraju berbe crveni.

Na kraju, dodali su njihove glavne prednosti. Kristalon™ vodotopiva gnojiva napravljena su za korištenje s vodom slabije kvalitete., smanjuje pH vode, reducirajući razinu bikarbonata, poboljšava kvalitetu vode, ali i pH u zoni korijena do optimalne razine (pH 5-6). Ujedno,prvi su uveli sustav različitih formulacija koje se razlikuju po bojama, smanjuju rizik Ca-Mg taloženja (ovisno o pH) te sadrže bor, molibden, bakar, željezo, mangan i cink u helatnom obliku.

Colić-Trade: Gnojiva s najboljim omjerom cijene i kvalitete

S takvim gnojivima i redovitim zalijevanjem kap po kap biljke su otporne na bolesti. "Prskali smo samo jednom preventivno protiv plamenjače i pepelnice“, priznaje Darko.

A što je sa štetnicima. Kako na kraj izlaze sa Tutom apsolutom, najopasnijim štetnikom u plasteničkoj proizvodnji rajčica?

Konfuzorima protiv Tute apsolute

Radi se o južnoameričkom moljcu koji je uvezen iz Amerike preko Španjolske u Hrvatsku. Ne postoji nikakav insekticid koji ga može uništiti, pojašnjava Mrvica. On i Milan koriste lovke i feromone koje također nabavljaju od Colić-Tradea. Kad se štetnici pojave, na lovkama koriste tzv. difuzore ili konfuzore. Unesu ih u plastenik i onda oni izazovu konfuziju, zbune štetnika na način da luči miris ženki koji privlači mužjake, a ženke nigdje ne mogu naći. Ne mogu izvršiti oplodnju i na taj način ne dolazi do stvaranja novih generacija štetnika Tute apsolute.

Populacija drastično pada. Znači, bez prskanja insekticidima korištenjem tog difuzora imate optimalne učinke. "Difuzori su zapravo male žičice uronjene u feromone koji otpušta sporo mirise ženke. Međutim kako ženke nema, postoji samo žica, ne može doći do oplodnje“, pojasnio nam je Darko ovu novu tehnologiju borbe s opasnim štetnikom.

Dok ispisujem ove rijetke osjećam da čitatelji nestrpljivo očekuju odgovore na pitanja isplati li se ova proizvodnja rajčice u uvjetima kad su cijene repromaterijala od sjemena, gnojiva, zaštitnih sredstava otišle "nebu pod oblake“? 

Kako uvozni lobiji uništavaju domaću proizvodnju?

"Sve je otišlo gori osim otkupnih cijena domaćih poljoprivrednih proizvoda. U našem slučaju rajčice, cijene u otkupu su iste kao i lani. Pet, šest kuna“, kaže Milan. Cijena svježe domaće rajčice prve klase u trgovačkim lancima ista je kao i one treće klase uvezene iz Albanije, Turske, Nizozemske ili Poljske. "Moj je dojam da uvozni lobiji rade sve da unište domaću proizvodnju i da onda dižu cijene uvoznoj robi“, govori.

Još detaljnije cijelu stvar je pojasnio Nevio Colić. Berba rajčica u plastenicima Almerije u Španjolskoj završila je u travnju. Tamo zbog velikih vrućina u 5. 6. i 7. mjesecu ništa ne proizvode. Njihove proizvode treće klase iz hladnjača sada trgovci kroz trgovačke lance plasiraju po istim cijenama kao našu tek ubranu rajčicu prve klase. "Kad bi razvrstali robu iz uvoza i domaću siguran sam da bi kupac posegnuo za domaćom. Sa 20 posto većom cijenom bolje bi se prodavala od strane. Uostalom, prva klasa i u Almeriji ima cijenu od 2 eura po kilogramu“, kaže Colić.

Kad bi naša rajčica imala istu cijenu i tretman u trgovačkim lancima proizvodnja bi se isplatila. U konkretnom primjeru Milan na svojih 3.000 kvadrata dobije 60 tona i kad bi cijena bila po dva eura to je 120.000 eura. Kad se odbiju troškovi s tim novcem bi mogla živjeti četveročlana obitelj.

Otkupne cijene iste su kao lani, a troškovi otišli nebu pod oblake

Tom Colićevom računicom i završavamo ovaj raport iz prvih plastenika u zaleđu Šibenika i prvog hidroponskog uzgoja rajčice u Dalmaciji. Poznavajući entuzijaste Milana Raka i Darka Mrvicu oni, unatoč brdu nepovoljnih okolnosti, neće odustati. Jer, kako reče Darko: "Imamo svoj plan. Tek smo počeli surađivati i nećemo tako lako odustati“. Uspjet će sigurno, ako ispune tri uvjeta. Prvi,  ne odustati. drugi, ne odustati i treći – ne odustati!

A u međuvremenu, možda se i država opameti i stvore uvjeti da mladež više ne mora ići vani da bi zaradili za život. Nego u svojoj zemlji, na svom obiteljskom imanju živjeti od svoga rada. A ne, kao danas, da se moraš sramiti ako si poljoprivrednik!


Fotoprilog


Tagovi

OPG Milan Rak Rajčice Plastenici Hidroponija Rakovo selo Darko Mrvica Colić-trade Tuta Apsoluta Kristaloni Nevio Colić


Autor

Nedjeljko Jusup

Više [+]

Dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: "Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko."


Partner

Colić-Trade d.o.o

Radovanova 22, 23210 Biograd na moru, Hrvatska
tel: 0994496404, e-mail: [email protected] web: http://www.colic.hr/