Mario Juretić: Uvozimo 99 posto sitnozrnog sjemena povrća

Na 25. Proljetnom međunarodnom bjelovarskom sajmu održane su brojne prezentacije i predavanja. Između ostalog, i tema važnosti očuvanja starih sorti povrća koju je održao Mario Juretić iz Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava "Agricola" iz Garešnice.

"Naglašavamo važnost očuvanja starih sorti sjemena jer ono nam nudi kvalitativno i nutritivno puno više nego oni iz trgovačkih lanaca", rekao je.

Isto tako, kada govorimo o sjemenskoj proizvodnji, dodaje da tu imamo jednu jako veliku poslovnu priliku jer na razini države 99 posto sitnozrnog sjemena povrća uvozimo. "Jedan uvoznik uveze godišnje oko tonu sjemena mrkve, a od te tone, ukoliko se ona proda u onim karticama u trgovačkim centrima i poljoljekarnama, po mom nekom grubom razmišljanju, moglo bi egzistirati oko 10 do 12 OPG-ova s nekim godišnjim bruto prihodom od sedam do osam tisuća eura", istaknuo je.

Prošli na mjeri 16.1. da zaštite stare sorte

Kakva je proizvodnja sjemena u Hrvatskoj, govori podatak da sitnozrno sjeme proizvodi Marija Cafuk iz okolice Varaždina, dok za ogulinsko zelje Juretić nema podatak no ističe da je njih možda dvoje-troje, dok se sve ostalo uvozi.

Kako je uzgoj kupusa doveo do razvoja ruralnog turizma i titule europska prijestolnica zelja?

Kako se pokrenuti i potaknuti ovu domaću proizvodnju? Juretić ističe da su kao udruga već napravili važan korak te da su sada u drugoj vegetacijskoj godini. O čemu se radi? Pojašnjava kako su "prošli na mjeri 16.1. Potpora za osnivanje i rad operativnih skupina Europskog inovacijskog partnerstva (EIP) za poljoprivrednu produktivnost i održivost za suradnju između OPG-ova, obrazovnih institucija, ministarstva, udruga i samih proizvođača, na zaštiti starih sorti" te dodaje kako su na njegovom gospodarstvu trenutno posijane četiri stare sorte kukuruza koje su ispale sa sortne liste i jedna stara sorta visokog graha.

Bez razmjene nema opstanka

Nakon što prođe tri godine sadnje odnosno proizvodnje, Institut za poljoprivredu i turizam Poreč će napraviti sistematizaciju biljke u najmanje detalje o njenom uzgoju. Nakon što ta biljka uđe u sortnu listu, mogu krenuti kao proizvođači određenog sjemena.

"Kolega je zaštitio staru ličku sortu krumpira koja je sad na europskoj sortnoj listi, zove se Brinjak, a tu je i zob te češnjak koji su uzgajali njegovi pradjedovi u Lici", istaknuo je na predavanju, a mogli smo čuti iskustvo jedne gospođe koja je rekla kako još uvijek ima sjeme salate od svoje bake koja je 1919. godište, a koja je to dobila od svoje mame.

"Treba postojati međusobna suradnja i razmjena sjemena jer tako križamo biljke pa one ili umiru ili postanu jače i otpornije", zaključio je Juretić.