Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Opg Maja Sučić
  • 14.03.2018. 07:30

Maja Sučić: Želimo dokazati da se može živjeti i od artičoka, a ne samo od apartmana u prvom redu do mora

Kad je uvidjela da od traženja zaposlenja u struci nema vajde, diplomirana inženjerka agronomije Maja Sučić odlučila se obnoviti djedovinu i osigurati egzistenciju za sebe i obitelj. Uz pomoć sredstava iz Programa ruralnog razvoja riješit će navodnjavanje za 3.500 sadnica artičoka i kultivirati cijelu parcelu od 8.000 metara četvornih u uvali Soline na otoku Ižu.

Foto: Nedjeljko Jusup
  • 4.358
  • 1.013
  • 0

Starim Grcima i Rimljanima služila je kao afrodizijak i sredstvo za dobivanje muških potomaka. Najpoznatija obožavateljica artičoke Catarina de Medici, upoznala je s njom Francuze, koji su joj dodijelili epitet vrhunske delicije te je počeli naveliko uzgajati. A OPG Sučić, Maja i suprug Božo podigli su plantažu u uvali Soline na otoku Ižu da bi obnovili Majinu djedovinu, a s vremenom osigurali  i egzistenciju. "Još smo u fazi ulaganja, ali imamo se čemu nadati", kaže Maja Sučić, djevojački Glomuz.

Frezu "otela" ocu Anti

Ona je diplomirani inženjer agronomije,  smjer ribarstva. "Educirana sam više za ribe i životinje nego za biljke", dodaje Maja, koja se nakon zavšenog studija u Zagrebu, vratila u Zadar. U potrazi za poslom našla se na farmi krava u tvrtki Vrana u Jankolovici kod Biogradu na moru. Potom također na određeno vrijeme u zadarskoj ispostavi Uprave za ribarstvo Ministarstva poljprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva

“Ni meni ni dvojici kolega nisu produžili ugovor pa smo se dalje snalazili kako je tko znao”, priča Maja.

Artičoke su posadili u prvom redu do mora

Kad je uvidjela  da nema puno vajde od traženja posla u struci, odlučila se još ozbiljnije posvetiti obnovi djedovine na otoku Ižu, gdje je  2013. godine sa suprugom Božom počela krčiti parcelu od cca 8.000 metara četvornih u uvali Soline. Bio je to veliki izazov, trebalo je imati volje i hrabrosti krenuti u poljoprivredu na otoku bez vode i u kršu gdje se sve radi ručno. Na početku  od mehanizacije nisu imali ništa nego motornu pilu i kosilicu,  a trebalo se uhvatiti u koštac sa šikarom, makijom i crnikom na terenu koji nije obrađivan više od 50 godina. “Nekada su tu djed Vjekoslav i nana Danka imali vinograd”, podsjeća Maja. Malo po malo ona i suprug su očistili teren, stigao je unajmljeni bager, uslijedilo je ripanje, potom frezanje i pripremanje terena za sadnju.

“Frezu iz 1984., koja i danas pali iz prve, "otela” sam ocu Anti”, smije se Maja. Otac Ante i majka majka Anita bave se ugostiteljstvom, imaju u Velom Ižu restoran Lanterna, vođenje kojeg pomalo preuzima sestra Antonija A Maja, zašto se baš odlučila za artičoke, to povrće bogova, kako nazivaju ovu višegodišnju biljku?!

Do navodnjavanja sredstvima iz EU fondova

"Pa s obzirom na uvjete na otoku odlučili smo se za manje zahtjevnu mediteransku biljku koja može uspjevati i bez puno vode”, kaže Maja. A kako artičoka ima više vrsta, počela je tražiti, čitati koje bi sorte najbolje odgovarale uvjetima na Ižu. Maja zna da su Talijani među najvećim proizvođačima artičoka na svijetu, odlučili su se za dvije sorte Opal i Operu.

Opal je ranije sorta i berba počinje u ožujku i traje do svibnja, a Opera dolazi kasnije tako da sezona berbe traje duže. No,  idemo redom. Kad su nabavili sjeme dali su ga u plastenička klijališta u Biogradu i Zadru gdje su im proizveli presadnice. Prvih 200, a poslije još 1.300 posadili su u rupice, ili kako kaže Maja "u buže" koje su u tlu vrtali ručno, dok nisu nabavili odgovarajući uređaj sa svrdlom.  Malo po malo i danas već imaju cca 3.500 stabljika, 2.000 starog nasada i cca 1500 mladih, posađenih protekle jeseni.

"Uzgajamo dva hibrida artičoke, ljubičaste boje, velikih glava i velike iskoristivosti”, otkriva Maja. S prinosima nisu nezadovoljni, ali da imaju navodnjavanje bili bi daleko veći. Zato su na prošlom natječaju 2017. godine  aplicirali na mjeru 6. podmjeru 6.3. Ruralnog razvoja za mala obiteljska gospodarstva  i odobrena su im bespovratna sredstva iz u ukupnom iznosu 15.000 eura.

“Upravo smo ovaj tjedan, dakle godinu dana kasnije, predali Zahtjev za isplatu prve rate u iznosu 7,5 tisuća Eura. Tim novcima ćemo, između ostalog,  graditi dvije cisterne sa nastrešnicama za prikupljanje kišnice te  sustav navodnjavanja kap na kap  što će nam uvelike pomoći u proizvodnji. Zemlja crvenica je duboka, plodna i rahla, što odgovara artičokama. Teren ima lagani pad prema moru pa će i navodnjavanje ići navodnjavanje ići slobodnim padom”, pojašnjava Maja.

Zasadili su sorte artičoke Opal i Opera

Na pitanje o prijavi na mjeru 4. tip operacije 4.1.1. za restrukturiranje, modernizaciju i povećanja konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstva iz sektora biljne proizvodnje Maja odgovara kako OPG Sučić za sada nema potrebnu ekonomsku veličinu  za tu mjeru, ali će aplicirati na neke druge mjere Ruralnog razvoja.  Posjetimo, za spomenutu mjeru 4 uvjet ja da ekonomska veličina poljoprivrednika treba biti najmanje 6.000 EUR u sektoru vinogradarstva, cvijeća i ukrasnog bilja te najmanje 8.000 EUR u sektorima ratarstva, industrijskog bilja, ljekovitog, začinskog i aromatičnog bilja.

Štete od temperatura ispod nule

Nova sredstva Sučićima bi itekako dobro došla jer u planovima za budućnost im je prerada artičoka, napraviti nekoliko finalnih proizvoda  (namazi, artičoka u maslinovom ulju…) koji bi bili zanimljivi tržištu. Moguće su i razne druge kombinacije s maslinovim uljem pogotovo jer imaju svojih 60 stabala maslina koje su obnovili.  Uz povećanje nasada artičoka paniraju i  sadnju agruma, bajama te začinskog i ljekovitog bilja (ružmarin, kadulja, majčina dušica, lavanda). “Tako bi kultivirali cijelu parcelu”, kaže Maja.

Ona ističe da artičoke dobro podnose jake vjetrove, jugo i buru, ali su osjetljive na hladnoću. Manja oštećenja javljaju se na temperaturama od 0 do  - 4, a na temperaturama - 4 do - 8 glavice potpuno izmrzavaju.

Lanjski proljetni mrazevi odnijeli su dobar dio uroda, a još više štete bit će ove godine iako su, pred nedavni val hladnoće, cijeli nasad pokrili agrotekstilom. Kad su ovih dana skidali pokrivače prizor ih zamalo šokirao: “Plodovi Opala, oni najraniji,  jednostavno su se smrznuli”, govori Maja. Poslala nam je i fotografije na kojima se jasno vidi kako su “glavice” koje su ovih dana trebale prispjeti za berbu nastradale. Odrvenjele.  O kolikoj se šteti radi može se samo nagađati, ali ako se,  primjerice, zna da svaka stabljika od 2000 sadanica nosi po pet, šest komada plodova, a svaki plod, posebice oni najraniji, postiže cijenu od 7 do 8 kuna nije teško izračunati da je šteta velika. Možda i veća od  70.000 kuna.

Prodaja na kućnom pragu, seljačkoj pijaci i preko interneta

Utjeha za mladu obitelj Sučić  je da im novi nasad sorte Opera, 1.500 sadnica, nije nastradao. Opera je kasnija sorta, plodovi za berbu će prispjeti u travnju i svibnju, a s prodajom ni ove godine neće biti problema.

“Sve što proizvedemo prodamo na kućnom pragu u Ižu, internet prodajom i subotom na Seljačkoj tržnici kod  Superenove u Zadru”, kaže Maja i dodaje da ih vremenske nepogode, koje su im u zadnje dvije godine, desetkovale urod pa time i prihode -  neće pokolebati.

Protiv prirode se ne može. Maja, njezin suprug Božo, po struci pomorac, a po zanimanju voditelj odjela za peći i kamine u tvrtki ARM,  kao  i 7-godišnja kćerkica Lucija, većinu slobodnog vremena provode na plantaži božanskog povrća u uvali Soline na Ižu. Žele dokazati da se može živjeti i od artičoka, a ne, kako mnogi misle, samo od apartmana i kuća za odmor u prvom redu do mora.


Fotoprilog


Tagovi

Opg Maja Sučić Artičoke Otok Iž Program ruralnog razvoja


Autor

Nedjeljko Jusup

Više [+]

Dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: "Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko."


Partner

Ruralni razvoj RH

Ulica Grada Vukovara 78, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: 01 6408 144, web: http://ruralnirazvoj.hr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kompanija Volkswagen oborila je novi rekord u prodaji. I ne, ne radi se o automobilima. Riječ je o njihovoj poznatoj curry kobasici.  Tako je u 2023. godini prodano je 8,33 milijuna kobasica, uključujući sve varijante. To je oko 400.000 viš... Više [+]