Leća je biljka iz obitelji mahunarki, izuzetno bogata bjelančevinama, zbog čega je odlična zamjena za meso. Zrno je bogato magnezijem, željezom, fosforom, kalijem i cinkom, vitaminima B1 i B9. Evo nekoliko savjeta kako uzgajati to zdravo, a nepravedno zapostavljeno povrće.
Leća je jednogodišnja biljka, iz obitelji mahunarki, kojoj je potrebna kraća termička obrada nego ostalim mahunarkama da bi se mogla koristiti u ljudskoj prehrani. Kako navodi diplomirana inženjerka poljoprivrede Radojka Nikolić, leća se nešto slabije uzgaja, a jedan od razloga je to što stare sorte imaju slabiju rodnost.
Ta se mahunarka obavezno mora uzgajati u plodoredu. Dobra predkultura joj je krumpir i voli blago kisela zemljišta pH reakcije od 6 do 6,5.
Leća se sije u ožujku, uskoredno, na dubinu oko 5 centimetara i na međuredni razmak 12-15 cm. Ta biljka ne podnosi direktnu upotrebu stajnjaka, pa je neophodna upotreba kompleksnih gnojiva. Osnovna obrada zemljišta se u zimskom periodu izvodi na 25 centimetara dubine da bi zemljište dobro smrznulo. Predsjetvenu pripremu treba izvesti tako da gornji sloj zemljišta (debljine do 8 cm) bude sitno mrvičast.
Stablo leće je nježno i može narasti u visinu do 60 cm. Polegljivo je, pa se zato preporučuje sjetva ječma (oko 20 kg/ha), da bi se stabljikama leće omogućilo da se drže uspravno. Zrno se nalazi u mahunama i to najčešće 1-2 zrna, smeđe ili zelene boje, iako se mogu naći i narančasta, crvena, žuta ovalna ili okrugla zrna. Promjer zrna kod sitnosjemenih sorti je 3-6 milimetara, dok se kod krupnosjemenih sorti leće on kreće od 6-9 mm. Ova biljka zrije neujednačeno, pa veliku pažnju treba posvetiti berbi.
Kada mahune pri dnu biljke postanu smeđe, a one koje su više na stabljici požute, pravo je vrijeme za početak berbe leće. Proizvođači obično čekaju da dvije trećine mahuna sazri pa onda počinju berbu. Biljke se nekoliko dana nakon berbe ostavljaju na njivi da se dodatno osuše i tek onda se odnose sa parcele. Zrna leće obavezno treba osušiti i zaštititi od žiška, što možete učiniti kao i kod zaštite graha, a vlaga treba biti oko 12%.
Na kraju treba reći i to da su proteini iz leće vrijedan izvor bjelančevina. Zbog toga je to povrće odlična zamjena za meso. Zrno je bogato magnezijem, željezom, fosforom, kalijem i cinkom, odnosno vitaminima B1 i B9, pa je leća idealna hrana za ljude čije zanimanje iziskuje veliki intelektualni napor.
Foto: Molly Elliot/Flickr
Autor
Jedna domaća tvrtka mrkvu ima na skoro 100 hektara, drži 30 posto uzgoja
Martina Petrak: Ovčja vuna mi je spasila vrt od napasnih puževa
Kraljica proljeća s OPG-a Petrović, u uzgoj šparoga krenuli su još prije 10 godina
Mirko Bošković: Kad radiš za industriju nema bacanja ni stresa, znaš da netko stoji iza tebe
Mirko Bošković: Kad radiš za industriju nema bacanja ni stresa, znaš da netko stoji iza tebe
Koje mjere su ključne u borbi protiv krumpirove zlatice?
Grah uzgaja 2.315 hrvatskih gospodarstava, najveći proizvođač ima ga na 12 hektara
Martina Petrak: Ovčja vuna mi je spasila vrt od napasnih puževa
Damir Senjan
prije 6 dana
Goran Vizintin Ma ja sam ti takav od rođenja, uvjek nekako iako problem to prebaciti na neki šaljivi dio, pa si od problema malo i uveseliš dan. Od Više [+]
