Grah je vrijedna prehrambena namirnica koju je potrebno pripremiti za razdoblje skladištenja. Izlaganjem graha niskim ili visokim temperaturama suzbija se žižak graha koji u potpunosti može uništiti uskladišteni grah.
Grah (Phaseolus vulgaris) je jednogodišnja biljka iz porodice mahunarki koja vuče porijeklo iz Južne Amerike. To je vrlo korisna prehrambena namirnica, a koristi se i u narodnoj medicini za liječenje velikog broja oboljenja.
Zrno graha je velike hranjive vrijednosti koju zadržava i nakon kuhanja, a sadrži proteine, vlakna, ugljikohidrate, većinu bitnih aminokiselina, vitamine (vitamin B6, B1, B2, folnu kiselinu), minerale (željezo, selen, kalij, fosfor). Sadrži oko 300 kalorija u 100g suhog zrna. Sušenjem zadržava svoje sastojke, ali tijekom skladištenja gubi na okusu i produžava se vrijeme kuhanja.
Da bi se sačuvao tokom zime, grah treba očistiti i prosušiti. Oštećenih zrna treba biti ispod 5%. Sadržaj vlage u zrnu treba biti ispod 14%. Zrno koje nije dobro osušeno teže se čuva, podložno je truljenju, napadu grahovog žiška i gubi na kvaliteti. Prilikom skladištenja treba obratiti pažnju na temperaturu i vlažnost. Optimalna temperatura za skladištenje graha je 5 do 10ºC, a vlažnost ne treba biti veća od 50%. Grah treba čuvati na čistom, suhom i prozračnom mjestu.
Vjerni pratitelj graha je i štetni žižak koji u skladišta dospijeva sa zrnima graha u koja se ubuši. Za vrijeme sazrijevanja graha, ženka žiška polaže jaja i larve se ubušuju u zrno. Za vrlo kratko vrijeme žižak graha može u potpunosti uništiti uskladišteni grah i potpuno ga učiniti neupotrebljivim i za sjetvu. U jednom zrnu može biti veći broj larvi, a napadnuti grah je pun izmeta.
Treba znati da ovaj štetnik u toplim skladištima može razviti više generacija i da se larve sele iz zrna u zrno, što otežava zaštitu. Cjelokupan razvoj u skladištu s povoljnom temperaturom i vlagom za razvoj štetnika može trajati oko mjesec dana.
Kako bi se spriječilo propadanje zrna graha zbog napada žiška, grah se može izlagati niskim ili visokim temperaturama.
Osnovna mjera u borbi protiv grahovog žiška je niska temperatura. Što je temperatura niža, potreban je kraći vremenski razmak kako bi došlo do uginuća žiška:
Najbolje je grah tijekom zime skladištiti na temperaturi od 0ºC ili vrijednostima temperature što bliže 0ºC.
Zrno graha koje će se kasnije koristiti za prehranu možemo podvrgnuti i visokim temperaturama kako bi zaštitili grah od žiška. Potrebno je grah izložiti temperaturi od 80 do 90ºC u trajanju od 4 do 5 minuta. Nakon izloženosti visokoj temperaturi grah ostaviti da se prohladi. Grah tretiran na ovaj način nije za sjetvu.
Grah koji je tretiran djelovanjem niske ili visoke temperature najbolje je uskladištiti u staklenim teglama s navojem. Kako bi se osigurala bolja očuvanost graha, dobro je u teglu s grahom dodati i bijeli luk.
Foto: pixabay.com, phaseoulus
Tagovi
Autorica