Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Krastavost krumpira
  • 19.10.2015. 17:50

Krumpir obolio od krastavosti!

Od obične krastavosti krumpira najčešće obolijeva krumpir na sjeverozapadu Hrvatske, primjerice na međimurskim poljima. No ove su godine agronomi zapazili tu bolest i na ogulinskom području.

  • 1.051
  • 48
  • 0

Krumpir je u svim dijelovima zemlje izvađen i uskladišten. No kada su djelatnici Savjetodavne službe krajem prošloga mjeseca obilazili polja krumpira na području Ogulina, kojeg su proizvođači upravo vadili, na nekim su parcelama primijetili jaku pojavu obične krastavosti krumpira (Streptomyces scabies).

Kvaliteta tla uvelike ovisi hoće li se na krumpiru pojaviti krastavost ili ne!

Ovisno o osjetljivosti sorte na ovu bakterijsku bolest, reakciji tla kao i prisutnosti bakterije u njemu, bolest na svim lokalitetima nije bila jednakog intenziteta.

"Simptomi bolesti bili su vidljivi na gomoljima u vidu smeđih okruglih ili nepravilnih plutastih hrapavih površina, koje podsjećaju na krastice, različitih veličina i dubina, promjera od 5 do 10 milimetara. Razlikujemo tako plitku krastavost na površini gomolja, duboku, kad na gomolju nastanu udubine od nekoliko milimetara te izbočenu krastavost, kad su kraste u obliku prišteva", ističe agronom Srećko Kostelić.

Na zaraženim područjima bolest se javlja i po nekoliko godina zaredom

Uzročnik bolesti je bakterija, koja se prenosi iz godine u godinu putem zaraženih gomolja ili jednostavno postoji u tlu. "Bakterija se preko ozlijeđenih mjesta i lenticela, naseljava u zdrave gomolje. Kad se patogen naseli u epidermalne stanice, one odumiru. Ispod nekrotiziranih stanica stvara se novi sloj stanica, koje bakterija opet napada te se stvaraju plutaste izrasline ili udubljenja", dodaje Mirna Ceranić.

Bolest je površinska - krumpir zdrav za konzumaciju

Gomolji zaraženi običnom krastavošću su nakon skidanja pokožice upotrebljivi za ljudsku prehranu, jedino zbog ružnog izgleda gube na tržišnoj vrijednosti. "Obična krastavost se razvija u laganim, prozračnim tlima, koja obiluju organskim tvarima, pogotovo kad nisu razgrađene, kao što su primjerice, kukuruzovina, biljni ostaci ili nezreli stajski gnoj, te na tlima slabo kisele, neutralne ili bazične reakcije, čiji je pH između 6,8 do 8. U vrijeme zametanja i rasta gomolja, razvoju bolesti pogoduju još i suša i vrućina", zaključuje Snježana Blašković.

U Hrvatskoj ne postoje preparati protiv krastavosti

Bakterija se može održati u tlu i po nekoliko godina i zaraziti zdrave gomolje. Stoga se savjetuje primijena nekolika mjera zaštite i to:

  • koristištenje nezaraženog sjemena,
  • poštivanje plodoreda,
  • korištenje zrelog stajskog gnoja kod gnojidbe,
  • sadnja gomolja na kiselijem tlu (pH ispod 6,8),
  • sadnja tolerantnijih sorti poput Berbera, Monalise, Mozarta, Laure, Sirteme, Kurode, Fabule, Fianne, Latone i Sante kao i
  • izbjegavanje sadnje osjetljivih sorti kao što su Agria, Bintje, Kleopatra, Konkurent, Marabel, Dali, Kondor, Raja, Remarka, Signora i Vivaldi te srednje osjetljivih sorti Redstar, Agata, Victoria, Nikita i Ditta.

Inače, obična krastavost proteklih se godina najčešće javljala u sjeverozapadnom dijelu zemlje, zbog određenih pedoloških i klimatskih preduvjeta. Za suzbijanje obične krastavosti krumpira, u Hrvatskoj nema registriranih preparata.


Povezana biljna vrsta

Krumpir

Krumpir

Sinonim: krompir | Engleski naziv: Potato | Latinski naziv: Solanum tuberosum L.

Krumpir je višegodišnja zeljasta biljka. Potječe iz peruanskih Anda u kojima se uzgajao i prije 8 000 godina. U Europu su ga donijeli španjolski istraživači u 16. stoljeću i... Više [+]

Tagovi

Krumpir Krastavost Mirna Ceranić Ogulin Snježana Blašković Bakterijska bolest Obična krastavost Gomolji Srećko Kostelić Lenticele Patogen Epidermalne stanice Odumiranje Nekrotizirane stanice Organske tvari Kukurozovina Biljni ostaci Stajs


Autorica

Sandra Špoljar

Više [+]

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Hrvatska rosé vina osvojila 17 medalja Na najvećem specijaliziranom natjecanju za rosé vina na svijetu Concours Mondial de Bruxelles hrvatski vinari osvojili su17 medalja - 8 zlatnih i 9 srebrnih. Četiri zlatne medalje osvojile su dalmatins... Više [+]