• Proizvodnja krumpira
  • 19.04.2020. 10:30
  • Primorsko-goranska, Vrbovsko

Krumpir naš svagdašnji opet na goranskim poljima, sadit će i 2.000 sadnica voćki

Kako bi potaknuli proizvodnju, Grad Vrbovsko osigurao je za svaku obitelj minimalno 25 kg sjemenskog krumpira, ali i umjetno gnojivo i prihranu. Nakon odličnog odaziva građana, naručeno je i 2.000 sadnica.

Foto: Jumpstory
  • 2.177
  • 1.220
  • 0

Jeste li znali da je krumpir, poslije pšenice i riže, treća po važnosti namirnica u svijetu? Često se zaboravlja važnost te zeljaste biljke prihvatljive za široke mase. Naime, prosječna četveročlana obitelj se bez ikakvog problema može najesti od jednog kilograma krumpira.

Krumpir je nezaobilazna namirnica koju se gotovo svakodnevno može naći na našem tanjuru. I ne samo kod nas, svjetski rekorder u proizvodnji krumpira je, zamislite, Kina. Mnogi od nas su iz filmova saznali da su ga nekada jeli mornari kako bi spriječili oboljenje od skorbuta.

Takozvana sirotinjska hrana čini čuda za naš organizam

Osim što se upotrebljava u prehrani, krumpir se od davnina koristio za uljepšavanje. U Indiji ga koriste kao sredstvo za očuvanje lijepe, zdrave i čiste kože. Posebno se preporučuje za njegu ruku dok se radi u kuhinji. Osim toga, on će brzo ukloniti miris luka s ruku. I poslije čišćenja ribe ruke protrljajte struganim krumpirom i ostavite da kratko djeluje kako bi uklonili neugodan miris.

Vjerojatno je ipak bitnija informacija da je njime moguće spustiti povišenu temperaturu tako što ćete staviti krišku krumpira na tabane ili dlanove dok ne postane suh. A ako ga konzumirate sirovog, možete završiti s vrućicom. Sirovi gomolj neukusan je i blago otrovan, što je nekada davalo ideju školarcima da ga iskoriste kako bi izbjegli odlazak na nastavu, obično u dane nezgodnih provjera.

Od gladi nas je kroz povijest ipak spašavao krumpir, ne kruh

A sada malo ozbiljnije. Dokaz važnosti tog gomolja kroz povijest čovječanstva njegova je nepobitna uloga za preživljavanje u doba ratova, neimaštine i gladi. Iako se još prije 7.000 godina uzgajao u peruanskim Andama, Europljani su ga upoznali tek u 16. stoljeću. Navodno su ga u Hrvatsku dva stoljeća kasnije donijeli njemački doseljenici koji su ga zvali 'Grumbeer' što znači kruška iz zemlje. Ali i nakon što se pojavio na našim područjima, trebalo je vremena da se prevlada nepovjerenje naroda prema novoj namirnici.

Kroz mnoga stoljeća, 'kruh naš svagdašnji' češće je zapravo bio - krumpir. Pšenica i kukuruz mogu i ne roditi, ali krumpir doista preživljava svakojake uvjete. Od gladi nas je kroz povijest češće ipak spašavao krumpir, ne kruh, kako sugerira molitva. Mnogi ga smatraju darom prirode i hranom budućnosti u eventualnoj nadolazećoj prehrambenoj krizi. Ima određenih dokaza da se radi o najhranjivijoj namirnici te da bi čovjeka, zahvaljujući biološkoj vrijednosti krumpira, mogao održati na životu kada ne bi bilo drugih namirnica na raspolaganju.

Proizvod koji je othranio generacije i generacije Gorana

Opasnost koja prijeti od pandemije potaknula je buđenje svijesti o potrebi samodostatnosti na državnoj i lokalnoj razini. Ne bi li trebalo stvoriti temelje da svako mjesto i svaka obitelj imaju što veću mogućnost samoodržanja? Jedan od primjera kretanja u tom smjeru ponudili su čelnici Grada Vrbovskog tako što su osmislili projekt koji mještanima olakšava uzgoj krumpira i voćki.

"Samo proizvodnja krumpira neće nas dovesti do samodostatnosti naravno, ali smatramo da je krumpir vrlo važan za naše ljude. Ne samo za nas, već i za cijelu Hrvatsku bilo bi izuzetno važno da proizvedemo dovoljno hrane za svoje građane što bi me izuzetno veselilo", izjavio je gradonačelnik goranskog gradića, Dražen Mufić.

S obzirom na trenutnu obvezu održavanja socijalne distance, smatra da je ovo pravo vrijeme da ljudi krenu na svoja polja i posade određene količine krumpira. Grad Vrbovsko osigurao je za svaku obitelj minimalno 25 kg sjemenskog krumpira, ali i umjetno gnojivo i prihranu. Ako bude rodna godina, od toga se može proizvesti barem 300 kg krumpira što obično bude dovoljno za standardnu obitelj na godišnjoj razini. "Odaziv je iznad svih očekivanja. Gotovo 700 domaćinstava je pokazalo interes za sadnju krumpira i to nas iznimno raduje. Dobro je da su ljudi prihvatili ovu inicijativu", smatra.

Grad također želi biti primjer pa će njihovo komunalno društvo obraditi 3 ha zemlje. U tu svrhu kupljen je plug i freza, a ostalu mehanizaciju imaju od prije. "Krumpir koji se proizvede na ovaj način bit će za pučku kuhinju, školu, vrtić i socijalne slučajeve", obrazlaže Mufić.

Pojedine obitelji našle su se u vrlo teškoj situaciji

U općini Vrbovsko veliki broj ljudi je zaposlen u drvnoj industriji koja je kompletno stala prvenstveno zbog poteškoća vezanih za izvoz. No, opće je poznato da je ta grana privrede niskoprofitabilna pa je čelništvu Grada i inače u interesu naći način kako pomoći sugrađanima koji rade u toj branši. Nažalost, ima obitelji koje su u izuzetno teškoj situaciji jer odrasli članovi već dva mjeseca nisu primili plaću.

"To nije nikakva poruka državnim vlastima već jednostavno način da pomognemo našim sugrađanima koji su u jednoj doista nezahvalnoj situaciji. Želimo pomoći obiteljima da im kroz njihov rad, vlastitu proizvodnju krumpira, ostane više novaca u kućnom budžetu. Ljudi su inicijativu izvrsno prihvatili pa smo naručili i 2.000 sadnica voćki, 700 sadnica krušaka te 1.300 jabuka koje ćemo također podijeliti zainteresiranima.

Nekada su bile pune tvornice ljudi, pune štale blaga i sva polje obrađena

Smatram da je poželjno vratiti se poljoprivredi. Nekada su ljudi na našem području dosta dobro živjeli, ako ništa, imali su veću sigurnost. Volim reći da su prije bile pune tvornice ljudi, pune štale blaga i sva su polja bila obrađena. Nitko nije bio bogat, ali su svima bile podmirene barem osnovne potrebe, pa i više. Najvećim dijelom su ljudi sami proizveli sve osnovno za život. Treba uzeti u obzir da su tada obitelji bile brojnije, a nisu imale mehanizaciju kao mi danas. Prema tome, već na prvu je jasno da danas treba uložiti manje truda i vremena da proizvedemo dovoljno za osnovne životne potrebe", poručuje gradonačelnik Vrbovskog i dodaje da bi mu bilo drago da se više jedinica lokalne samouprave povede ovim primjerom i tako potaknu sugrađane na bavljenje poljoprivredom.

Europa ima dosta problema sa proizvodnjom hrane. Hrvatska uvozi 50% svojih potreba za hranom, a činjenica je da slobodno tržište trenutno ne funkcionira. U robnim rezervama imamo hrane za jedan mjesec što je nedostatno s obzirom na ekonomsku krizu koja nam prethodi. Vjerojatno je do sada već svima jasno koliko je sretan onaj tko ima komadić zemlje na kojoj može uzgojiti hranu za vlastite potrebe jer ne znamo što nas u budućnosti čeka. Dakle, motiku u ruke za sigurniju budućnost!


Povezana biljna vrsta

Krumpir

Krumpir

Sinonim: krompir | Engleski naziv: Potato | Latinski naziv: Solanum tuberosum L.

Krumpir je višegodišnja zeljasta biljka. Potječe iz peruanskih Anda u kojima se uzgajao i prije 8 000 godina. U Europu su ga donijeli španjolski istraživači u 16. stoljeću i... Pročitaj više »

Tagovi

Krumpir Sadnja krumpira Sadnja voćki Vrbovsko Samodostatnost Koronavirus


Autorica

Blanka Kufner

Blanka je završila Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Erdutsko vinogorje, vinarija Brzica, vranac spreman za berbu