Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Krumpir
  • 25.05.2013.

Krumpir ipak na vrijeme zasađen

Uzgoj krumpira

Foto: RGBStock.com
  • 826
  • 38
  • 0

Na kraju je našim krumpirašima vrijeme ipak poslužilo budući da je gotovo sav planirani sjemenski krumpir u zemlji. Štoviše, prvi zasađeni već je i niknuo. Samim time otklonjene su sve strepnje i katastrofične najave krumpiraša izrečene prošlog mjeseca.
- Istina je, ove je godine sadnja dosta kasnila, krumpiri su bili dosta naklijani, čak i preklijani, priča nam Franjo Dodlek iz Belice, jedan od jačih međimurskih proizvođača krumpira koji ga je ove godine zasadio na oko 85 ha.

- Mi smo ga imali u hladnjači do 1. ožujka, onda smo mu povisili temperaturu i ona je dala svoje. Zima je bila duga i mokra i jednostavno nismo mogli prije u polje. No, srećom, vrijeme nas je u travnju poslužilo. Bilo je lijepo i toplo, pa se radilo udarnički od ranog jutra do kasne večeri. Posla je bilo puno. Naime, s jedne su se strane istovremeno pripremale parcele, s druge se strane sadilo, a s treće špricao se onaj tek niknuo.

Južni vjetrovi koji su puhali uspjeli su prosušiti zemljište, tako da se ponegdje i dobrano već prašilo, no, to je bilo samo na površini. Naime, na dubini od 10-15 cm i dalje je bilo dovoljno vlage koja je u kombinaciji s optimalnim temperaturama služila krumpiraše, pa je tako gotovo sve planirano bilo zasađeno do prvog maja. Istina, ove je sezone nešto više hektara pod krumpirom jer je lani kukuruz zbog suše podbacio, pa mnogi nisu htjeli ponovo riskirati.
- Ovo nije prekasno za krumpir iako bi bilo bolje da smo ga zasadili do 20. travnja. No, tih desetak dana ništa ne znači, napominje dalje, te dodaje kako bi bilo problema da su se radovi otegli poslije 10. svibnja. To smo probali već jedne godine, kada nas je pogodio mraz, i pokazalo se neuspješnim.

Sadnja krumpira, naime, vrlo je specifična i nije kao druge kulture. Naime, kukuruz, šećerna repa i slično mogu se kupiti praktički na dan sjetve, dok krumpir treba pripremu, odnosno naklijavanje. Stoga uzgajivači krumpira moraju i te kako dobro razmisliti koje sorte kupiti i zasaditi s obzirom na promjenjive vremenske uvjete. Lani je sadnja krenula početkom ožujka i klice krumpira bile su spremne, da bi ove godine sredinom travnja već bile i predugačke. S jedne strane, to otežava sadnju jer se sadilice štopaju, a i klice se trgaju, pa samim time krumpir gubi energiju za tjeranje novih.
- Mi koristimo uglavnom rane i srednje rane sorte, tako da onih kasnih u Međimurju baš i nema, naglašava. Naime, znamo da nas zadnjih godina u lipnju i srpnju pogađaju velike suše, a navodnjavanje još nije toliko rašireno. Bez njega je proizvodnja nezamisliva.

Isto tako, nezamisliv mu je i ulazak zemlje u EU budući da još ne zna što ga očekuje. U svakom slučaju, naglasio je kako očekuje malo više reda jer trenutačan nered koji vlada u Hrvatskoj po njemu je velika katastrofa, naročito u sektoru poljoprivrede. Kao primjer navodi situaciju s krumpirom. U jesen su bili podvrgnuti velikim pritiscima trgovačkih lanaca kojima su međimurski krumpir morali prodavati praktički u bescjenje, da bi nas sada na tim policama dočekao skuplji turski, rumunjski ili ukrajinski krumpir, i to - kako je rekao, puno lošije kvalitete.
- Mi imamo budućnost u Europi, ali imamo premalo površina i tu će biti najviše problema. Taj manjak još će biti i veći dok se budu morala strogo poštivati europska pravila o plodoredu. Ako budemo imali dvopolje, kako smo tražili u Poljoprivrednoj komori - pšenica, uljana repica i eventualno još nekaj, to bi i nekak išlo. U suprotnom nikak, objasnio je svoje strahove.

Ovih dana zasađen krumpir, prema njegovim riječima, na našim bi se stolovima mogao naći krajem mjeseca srpnja, i to u isto vrijeme s berbom u Istri i Dalmaciji. Kako krumpir s južnih krajeva ima tvrđu pokožicu i samim time je zreliji, naglašava kako bi Međimurci sa svojim trebali malo pričekati jer bi si u suprotnom rušili cijene.

Tema koja nam se nametala tijekom cijelog razgovora bilo je neizbježno navodnjavanje, tim više ukoliko potraje ovakvo vrijeme, prvi rolomati i prskalice po poljima mogli bi se viđati već ovih dana.
- Pozdravljam projekt navodnjavanja koji se pokreće u Belici. Naime, 20,30 godina za vrijeme bivše Jugoslavije, tvrdili su nam navodnjavati, navodnjavati. Ista stvar je sad i u samostalnoj Hrvatskoj. Sada, kad smo uložili dva i pol do 3 milijuna kuna u sisteme, netko bi nam stavio vodomjere, priča nam svoju nevolju. Slažem se da mi vodu platimo. Nek nam stave vodomjere gdje nam treba i koliko potrošimo, toliko ćemo platili. I sigurno će biti jeftinije nego sada s motorima koje koristimo. I još nešto, mi mehanizaciju za navodnjavanje ne možemo svaki dan voziti doma jer je prekomplicirano. A onda dođemo u polje, pa nam fali kardan, anlaser, nema akumulatora, prazan je rezervoar za tank i slično. Sada vodu crpimo iz običnih i arteških bunara i očekujem da će se valjda nekome u toj županiji i državi rasvijetliti da nam je navodnjavanje nasušna potreba. Sve zemlje u svijetu financiraju navodnjavanje, a sada bi nama netko to branio. I ja bih lakše i ljepše spavao po noći sa ženom, nego s dečkima cijele noći hodao po polju.

A o samom navodnjavanju, ne onom s javnog sustava, pokušali smo dobiti uvid u ispostavi Hrvatskih voda u Varaždinu. Kako su nam rekli, svi poljoprivrednici koji navodnjavaju trebali bi ishoditi papire, u protivnom su u prekršaju. Papiri se mogu ishoditi kao vodopravna dozvola ukoliko se koristi voda iz podzemlja i navodnjava do 1 hektara. To izdaju Hrvatske vode. Sama dozvola stoji 400 kuna plus prosječno 0,8 kuna po potrošenom kubiku vode.

S druge strane, poljoprivrednici koji troše više vode moraju od resornog ministarstva zatražiti koncesiju za korištenje voda. Postoje tri vrste koncesija - jednokratna, godišnja i ona za korištenje voda. Mi smo za primjer uzeli godišnju. Poljoprivrednik tu plaća godišnju naknadu od 10%, i to od ukupno potrošene vode. Račun izgleda ovako. Svaki mjesec Hrvatskim vodama dostavljaju se podaci o količini utrošene vode koja se plaća ovisno o utrošenim kubicima. Naime, računi se izdaju mjesečno ukoliko se radi o velikoj količini vode, odnosno tromjesečno ili godišnje ako to nije puno kubika. Na kraju godine sve te količine zbroje se, podijele s 12 mjeseci i uzme deset posto. Pojednostavljeno, ako svaki mjesec, poljoprivrednik troši 1.000 kubika vode po prosječnoj cijeni od oko 0,80 kuna, mjesečni račun iznosi mu 800 kuna. Na godišnjoj razini to je 9 tisuća i 600 kuna plus 10% od toga, odnosno 960 kuna i sve zajedno godišnje za navodnjavanje račun iznosi 10 tisuća 560 kuna.

Što se tiče izdavanja koncesija, u Ministarstvu poljoprivrede ističu kako je Hrvatski sabor Zakon izglasao 26. 4. ove godine. Iako Zakon još nije objavljen u Narodnim novinama, poljoprivrednici već sada mogu slati svoje zahtjeve za izdavanje dozvola, a resorno Ministarstvo i Ministarstvo financija onda će dalje odlučivati hoće li se raspisivati javni natječaj ili ne. Istog dana usvojene su i izmjene i dopune Zakona koje omogućavaju da se vodopravna dozvola dobije za navodnjavanje površina do 10 ha, ali s površinskih voda.

Ovaj zakon trebali bi provoditi vodni inspektori ministarstva. Do sada i nisu bili tako revni, a kako će biti dalje, pokazat će vrijeme.

Autor: Vlasta Vugrinec Foto: RGBStock.com


Povezana biljna vrsta

Krumpir

Krumpir

Sinonim: krompir | Engleski naziv: Potato | Latinski naziv: Solanum tuberosum L.

Krumpir je višegodišnja zeljasta biljka. Potječe iz peruanskih Anda u kojima se uzgajao i prije 8 000 godina. U Europu su ga donijeli španjolski istraživači u 16. stoljeću i... Više [+]

Izvori

Međimurje - županijske novine


Tagovi

Krumpir Navodnjavanje Sadnja Plodored

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Uljemat

Nemoguće je pronaći prodavače M/Ž. Zato se pripremam za montažu uređaja (umjetna inteligencija) koji će raditi na obnovljive izvore, dati doprinos u klimatskoj neovisnost...

Više [+]