Krastavci - što napraviti s viškom?

Krastavci su popularna ljetna namirnica za pripremu salata i sendviča. Koriste se i za pripremu kuhanih obroka (kod nas rjeđe). No, problem s njima je što kratko traju. Evo, kako im produžiti rok trajanja ili ih preraditi u namirnicu dužeg roka trajanja.

Berba

Posebnu brigu oko ovog nježnog povrća treba početi voditi već tijekom ubiranja ploda. Salatni krastavci se beru kada dosegnu konzumnu veličinu i dok su još tamno-zelene boje (glavni kriteriji su veličina i boja). Trebali bi biti dugački 15-ak centimetara, tvrdi na dodir, sa vidljivim voštanim zaštitinim slojem na kori. Najbolje je brati krastavce, rezanjem peteljke na kojoj vise i to u hladnijem dijelu dana (ujutro). No, nije ih preporučljivo brati dok su vlažni jer će vlaga pogodovati razvoju bolesti prilikom skladištenja. Za najbolji prinos krastavci se beru svaka dva dana. Prinos će biti bolji ako ne ostavljate neubrane krastavce na biljci. Nemojte ih prati prije skladištenja jer će voda isprati zaštitni sloj s njihove kore, već ih samo nježno očetkajte od zemlje (u industrijskoj proizvodnji ponekad se krastavci ispiru u vodi koja sadrži natrij hipoklorit, te se onda naknadno premazuju umjetnim zaštitnim slojem pa kora ovakvih krastavaca nije jestiva). S ubranim krastavcima rukujte nježno jer su osjetljivi na mehanička oštećenja.

Nakon branja, krastavci bivaju podložni različitim bakterijskim i gljivičnim oboljenjima ovisno o načinu uzgoja, branja i oštećenjima na plodu. Razne gljivice iz tla napadaju plod krastavca i stvaraju oštećenja na ubranom plodu; Alternaria alternata, Rhizoctonia solani, Pythium, Botrytis cinerea, Cladosporium cucumerinum i mnoge druge. Kroz oštećenja na kori krastavca ulaze i brojne štetne bakterije; Erwinia carotovora, Pseudomonas syringae,... Čuvajući krastavce na temperaturi od oko 10°C usporiti ćemo razvoj mnogih spomenutih oboljenja.

Čuvanje

Izbjegavajte ostavljanje svježe ubranih plodova duže od 15min na suncu. Nakon branja nije ih dobro staviti u plastičnu vrećicu ili nekakav drugi neventilirani prostor jer će zbog stvaranja povišenih temperatura krastavac promijeniti boju i čvrstoću. Za skladištenje i transport najbolja je temperatura od 10-12.5°C i tada su za tržište upotrebljivi 2 tjedna. Također, najbolje im odgovara relativna vlažnost okolnog zraka od 95% (iako imaju voštani sloj na kori, u suhom ambijentu su podložni gubitku vode). Nakon proteka roka od 2 tjedna naboraju se, požute i brzo propadaju.

• U hladnjaku: Većina ljudi skladišti svježe krastavce u hladnjaku. No, prema rezultatima istraživanja Davis-Sveučilišta u Kaliforniji, (Odjel za istraživanje prehrambene tehnologije poslije branja), nije preporučljivo držati krastavce u hladnjaku duže od 3 dana. No, ako ih već čuvate kratko u hladnjaku, najbolje ih je pojedinačno omotati papirom, te ih nakon vađenja treba odmah iskoristiti. Krastavac je osjetljiv na temperature niže od 10˚C, te brže truli, postaje vodenast i stvaraju se udubljenja na kori. Također, krastavci su osjetljivi na plin etilen (brzo požute i strunu) kojeg ispuštaju neke vrste voća i povrća pa ih nemojte držati blizu dinja, rajčica ili banana.
• Zamrzavanje za kuhanje: Jedno do mojih omiljenih ljetnih jela je varivo od krastavaca s krumpirima. No, ovo ne treba biti samo ljetno jelo jer se krastavci mogu i zamrznuti. Radi pripreme jela u kojima se krastavac kuha zamrznite krastavce na sljedeći način: ogulite i naribajte krastavce, te ih poluocijeđene staviti u vrećice u zamrzivač. Prilikom pripremanja obroka, ubacite ih onako zamrznute u posudu za kuhanje.