Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Lički krumpir
  • 17.10.2013. 20:00

Ključ spasa za lički krumpir

Hoće li udruživanje poljoprivrednika i EU fondovi spasiti lički krumpir, taj posebni i kvalitetni zaštićeni hrvatski proizvod?

  • 1.141
  • 51
  • 0

Lika je poznata po krumpiru, a sve više ga tamo i nedostaje. Ta kultura koja je othranila naraštaje i naraštaje ličkog stanovništva, polako nestaje. Samo je PPK Gospić davne 1988. godine, proizvodio oko 77 tisuća tona krumpira na godinu, a danas su podaci poražavajući - godišnje nema ni tisuću tona organizirane proizvodnje. Hrvoje Račić, načelnik Lovinca, općine koja se trudi vratiti stari sjaj ličkom krumpiru, kaže za Večernji List, kako su na odumiranje njegove proizvodnje utjecali rat, demografska opustošenost Like, problem nabave sjemenskog krumpira, preusitnjenost zemljišta, ali i nekonkurentnost na tržištu.

Iako je pojam kvalitete, ličkoga krumpira danas gotovo da i nema na hrvatskome tržištu. Izvrsne klimatske prilike, sastav tla, očuvan okoliš te dobrim dijelom zadržan tradicionalni način proizvodnje, jedinstveni su uvjeti za uzgoj ovog hrvatskog gastronomskog bisera.

Što je to zapravo Lički krumpir?

Lički krumpir nije bilo koja sorta uzgojena u Lici. Za njega se koriste sorte koje su same po sebi kvalitetnije, imaju veći postotak suhe tvari - minerala, vitamina, a uzgojem u Lici taj je udio još za 20-tak % viši nego da se te iste, kvalitetnije sorte uzgajaju negdje drugdje. Upravo je to činjenica na kojoj se zasniva zaštita ličkog krumpira kao proizvoda s geografskim porijeklom. U procesu priznavanja i stjecanja marke Lički krumpir, provedeni su pokusi s najboljim sortama, te je ustanovljena tehnologija (plodored, organska gnojidba, ograničen prinos), koja daje tu kakvoću. Tako je opet sve palo na leđa poljoprivrednika, sada kada imaju marku nema dovoljno krumpira, čemu su doprinijele i uzastopno loše godine. Kotač je pokrenula Općina Lovinac priredivši 50 ha zemljišta za nove nasade i osnivanjem gospodarskog subjekta AgroVelebit, koji će to praktično voditi. Tako bi Lički krumpir, kao zaštićena marka trebao biti i značajan gospodarski čimbenik ličkog agrara, te poseban proizvod u tom nedirnutom prirodnom okruženju.

Revitalizacija proizvodnje u AgroVelebitu

Ne bi li poboljšali proizvodnju i plasman ličkog krumpira, u tvrtki AgroVelebit okupilo se, kažu, nekoliko proizvođača. Proces zaštite ličkog krumpira završen je na nacionalnoj razini i tako je stvoren preduvjet da se krumpir zaštiti i na razini Europske unije. Upravo to proizvođačima otvara mogućnost revitalizacije proizvodnje, ali i financiranja iz fondova EU.

U Lici sada samo desetak proizvođača krumpir plasira na tržište. Opstanak proizvodnje, ključni ljudi vide upravo u udruživanju, jer se vrlo mala količina plasira u supermarkete diljem zemlje. Ivan Balenović, koji je nekad bio jedan od većih proizvođača, zasadio je samo tri hektara krumpira, tek toliko da se ne ugasi proizvodnja. Zbog velike suše ni prinosi mu nisu veliki, a ističe da će vrlo skoro ugasiti proizvodnju ako se nešto drastično ne promijeni, dok kaže i da je dugoročno planiranje teško jer se loše gospodari državnim zemljištem.

Zakon o zemljištu na strani je proizvođača

Lokalne zajednice ne pomažu i kad bi malom broju proizvođača više držale stranu, puno bi prije došli do cilja, navode. Od svega je najvažnija dobra organizacija i certifikacija. U Zagrebu se, primjerice, svašta prodaje pod imenom lički krumpir. Ako se dobro organiziraju, proizvođači smatraju da mogu taj navodni lički krumpir, izbaciti s tržišta. Budući da je donesen novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, kojim poljoprivrednici na zemljište imaju prioritet, proizvođači očekuju promjene i na tom području. Brendiranje, organizacija, povlačenje sredstava kroz projekte, pomoć lokalne zajednice, udruživanje proizvođača - sve to trebalo bi spriječiti gašenje proizvodnje ličkog krumpira.

Za prave ljubitelje krumpira svakako je zanimljiva Specifikacija Udruge proizvođača Ličkoga krumpira, koja detaljno objašnjava što to jest, kako izgleda i kako nastaje taj poseban proizvod sa zemljopisnim podrijetlom. Općina Lovinac organizirala je i Dan ličkog krumpira. Stručnjaci su se na okruglom stolu složili da Lika nikad neće doseći razinu nekadašnje proizvodnje ako se ne poduzme sve što se može te da ćemo i dalje uvoziti krumpir, puno lošije kvalitete. Po izvozu krumpira u Hrvatsku prednjači Nizozemska, slijede ju Cipar i Njemačka.


Tagovi

Lički krumpir Lika PPK Gospić AgroVelebit Hrvoje Račić Geografsko porijeklo Revitalizacija Ivan Balenović Zemljište

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

#wineandwalk 2022. u predivnoj Baranji 🍷🤗🌽