Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kineski kupus
  • 13.11.2012.

Kineski kupus - novija vrsta na međimurskim poljima

Uzgoj kineskog kupusa

  • 2.056
  • 83
  • 0

Iz imena je vidljivo da kineski kupus (Brassica rapa ssp. pekinensis) potječe iz Kine, vjeruje se da je nastao spontanim križanjem postrne repe i kineske raštike, a brojni tipovi i kultivari razvijaju se zadnjih 600 godina. Poznato je da se u Kini uzgajao još od V. stoljeća, a u Europu su ga donijeli misionari, ali u početku samo za pokusni uzgoj u samostanskim vrtovima. Premda je u našoj zemlji uzgoj kineskog kupusa ograničen na manjim površinama kao delikatesno povrće, struka ga smatra vrlo perspektivnom biljnom vrstom uglavnom zbog kratkog razdoblja vegetacije, daje relativno velike prinose po jedinici površine, a nije previše zahtjevan u pogledu tla i klime! U pravilu se prakticira jesenski uzgoj pri kojem se berba planira prije pojave jačeg mraza.

Nedozrele glave kineskog kupusa lako podnose niske jesenske temperature, skoro do vrijednosti -10ºC, a zrele glave nekoliko stupnjeva ispod točke smrzavanja. Urodi se pritom relativno dobro skladište i pogodni su za zimsku prodaju, pa je stoga kineski kupus vrlo popularan u Austriji (najbolje se čuva u specijaliziranim hladnjačama na temperaturi +4ºC, uz povišenu relativnu vlažnost zraka)! Ipak, tek razvojem suvremenih hibrida neosjetljivih na dužinu dana uzgoj kineskog kupusa je moguć i tijekom proljetno-ljetnog razdoblja, pa se ova zahvalna povrtna vrsta u novije vrijeme sve više širi i uzgaja. Glave kineskog kupusa dosežu tržnu vrijednost nakon 70 dana s razvojem 50-60 lista, koji teže 1.5-2.0 kg, pa ga ubrajamo među brzo rastuće kupusnjače. Za površinu 1 ha (10.000 m²) potrebno je uzgojiti 50.000-70.000 presadnica, jer su optimalni razmaci njihove sadnje na stalno mjesto u polje 40-50 x 30-40 cm.

Očekivani prinos tržno razvijenih i oblikovanih glava pritom iznosi 25-30 t/ha. U početnim fazama rasta kineski kupus ima nježan korijen, pa se presadnice preporučuje uzgojiti u kontejnerima od stiropora ili plastike. Također, zalihom vlage u grudi supstrata na taj način biljke bolje podnose ljetnu sadnju. Za jesensku berbu presadnice se tijekom ljetnog razdoblja obično uzgajaju na otvorenom, pa ih je tada od visokih temperatura potrebno zaštititi posebnom mrežom (zasjenjivanje), uz višekratno dnevno zalijevanje. Tijekom klijanja i nicanja optimalna temperatura rasta je 18-22ºC, ali presadnice kasnije za normalan rast i razvoj zahtijevaju nešto niže temperature (15-18ºC). Tijekom rasta kineski je kupus osjetljiv na nedostatak vlage u tlu, jer brzi razvoj tržnih glava zahtijeva jednakomjernu opskrbu vodom. Kao i ostale kupusnjače najbolje raste na humusnim, strukturnim, srednje teškim tlima s većim vodnim kapacitetom, a optimalna pH vrijednost je 6,5-7,5. Tla niže kiselosti je potrebno popraviti kalcizacijom ili “vapnjenjem”, jer se na taj način sprječava razvoj kupusne kile (Plasmodiophora brassicae) koja napada korijen na kiselim zemljištima. Osjetljiv je na zbita tla i stajaću vodu. Potrebno je poštivati prošireni plodored, te kupusnjače na istu površinu saditi tek svake 4 godine, a najbolji su predusjev kineskom kupusu žitarice (naročito ječam), pa krumpir, salata, korijenasto povrće i grah. Za ciljani prinos 50 t/ha gnojidbu je potrebno planirati na osnovi N: 240 kg/ha, P2O5: 60 kg/ha, K2O: 235 kg/ha, MgO: 40 kg/ha, CaO: 115 kg/ha! Količina se lako smanjuje za 30-50%, ako fertirigacijom preko kapljičnog sustava za navodnjavanje dodajemo vodotopiva hranjiva! Pri doziranju gnojidbe valja znati da pomanjkanje kalcija uzrokuje rubnu palež (ili nekroze) mladog lišća, a preobilna gnojidba dušikom smanjuje sposobnost čuvanje uroda u skladištu. Pored optimalne opskrbe kineskog kupusa vodom i hranjivima potrebno ga je zaštititi od napada većeg broja štetnih organizama i uzročnika biljnih bolesti! Prije uporabe kemijskih sredstva za zaštitu bilja valja poduzeti sve preventivne agrotehničke mjere kojima utječemo na uzgojnu kondiciju biljaka, a najvažnije je pritom kupusnjače uzgajati u proširenom plodoredu s ponovljenim uzgojem na istoj površini tek nakon 4-5 godina. Za sjetvu uvijek koristiti deklarirano i zaštićeno sjeme. Površine na kojima sadimo presadnice kupusnjača ne smiju imati reakciju tla nižu od pH 6,5 zbog velike opasnosti od razvoja kupusne kile. Pri pregledima polja prve bolesne biljke je najbolje odmah odstraniti iz usjeva. Razvojem novih hibrida moguće je birati one koji se deklariraju bolje otporni na različite uzročnike bolesti. Tek nakon pridržavanja navedenih agrotehničkih mjera po potrebi valja koristiti kemijska sredstva za suzbijanje štetnih organizama koja su dopuštena za primjena u kupusnjačama na propisani način uz pridržavanja karence ili najmanjeg broja dana koji mora proći od njegove zadnje primjene do berbe uroda. Novija iskustva proizvodnje kineskog kupusa u Međimurju pokazuju da je kineski kupus izuzetno osjetljiv na koncentričnu ili crnu lisnu pjegavost (Alternaria brassicae). Napad se prepoznaje po tamnim, gotovo okruglim, pjegama, u kojima su vidljivi koncentrični krugovi. Bolest se prenosi sjemenom, a naročito je raširena u područjima gdje se uzgajaju povrtne kupusnjače, uljana repica i postrna repa. Ljetne vrućine s visokom vlagom zraka, česti olujni pljuskovi ili navodnjavanje usjeva kišenjem naročito pogoduju razvoju ove bolesti. Od fungicida za suzbijanje crne ili koncentrične pjegavosti ističemo noviji i vrlo učinkoviti Ortiva SC (dopuštenje u našoj zemlji u kupusnjačama kod primjene 1,0 kg/ha, najviše 2x uz razmak 8-12 dana, propisana karenca 14 dana).

U uvjetima toplog ali i mokrog ljetnog razdoblja zadnjih godina sve češće pojavljuje i vlažna bakterijska gnjiloća (Erwinia carotovora). Razvoju ove bolesti naročito pogoduju otvorene rane na biljkama od napada štetnika ili nakon tuče! Kod kineskog kupusa najprije truli kocen, a bolest se rapidno brzo širi i biljke potpuno propadaju. Bakterijska gnjiloća se lako razvija i tijekom skladištenja biljaka, pa naknadne štete mogu biti još veće. Učinkovitih kemijskih sredstva za izravno suzbijanje vlažne bakterijske gnjiloće na našem tržištu nema (pojedini bakarni fungicidi mogu se koristiti samo u usjevima kupusa, uz karencu 42 dana). Puno veće probleme u proizvodnji kineskog kupusa pričinjavaju štetni organizmi životinjskog podrijetla (kukci), među kojima su vrlo česti kupusni buhač (Phyllotreta nemorum) i štetne gusjenice (kupusni bijelac, kupusni moljac i lisne sovice). Napad kupusnog buhača je svake godine jak tijekom početnog rasta nakon presađivanja kineskog kupusa na stalno mjesto. Prepoznaje se po brojnim i sitnim rupicama na lišću. Buhač je mali kukac čvrstog, tamnog i sjajnog tijela (veličine svega 1,5-3 mm). Kreću se skakanjem a štete su vrlo izražene tijekom toplih i sunčanih dana. Krajem ljetnog i početkom jesenskog razdoblja razvijaju se i štetne populacije gusjenica sovica (tamne, smeđe boje) ili bijelaca (šarene boje) ili moljaca (zelene boje - vidi fotografiju). Napad gusjenica se prepoznaje po nepravilno izgriženoj lisnoj površini, uz često nagrđivanje napadnutog bilja izmetom gusjenica. Ovi se štetnici naročito pojavljuju početkom i tijekom formiranja glava kupusnjača, a zadnjih godina u kontinentalnim regijama sa globalnim klimatskim promjenama primjećujemo njihovu pojavu sve do sredine ili kraja mjeseca studenog!

Autor: mr. Milorad Šubić


Povezana biljna vrsta

Kupus kineski

Kupus kineski

Sinonim: - | Engleski naziv: Chinese cabbage | Latinski naziv: Brassica pekinensis (Lour.) Rupr.

Kupus kineski, kao što mu i ime kaže, potječe iz Kine. U Europu su ga donijeli misionari u 19. stoljeću. Isprva se koristilo orginalno ime pe-tsai, što na mandarinskom kineskom... Više [+]

Izvori

Međimurje - županijske novine


Tagovi

Kineski kupus Uzgoj Zaštita Gnojidba