Kada su krastavac i rajčica u istom plasteniku potrebno je napraviti brojne kompromise. Tko voli Sunce, a tko ne voli prozračivanje?
Plastenička proizvodnja zna biti vrlo delikatna, posebno kada je u pitanju izbor vrsta koje ćemo uzgajati. Neke vrste biljaka se međusobno nepodnose, dok druge djeluju pozitivno jedna na drugu.
Brojna su oprečna mišljenja o njihovu kombiniranju, a krastavac i rajčica nisu izuzetak. Za dio uzgajivača je to nemoguća kombinacija, dok drugi tvrde suprotno. Obje vrste stvaraju veliku zelenu masu, imaju svoje zahtjeve prema uvjetima uzgoja, zahtijevaju armaturu, rezidbu. Kako bi ih zajedno proizvodili, potrebno ih je poznavati i napraviti kompromis.
Vegetacija krastavca je kraća. Njemu je potrebno 55 do 70 dana za berbu, dok je rajčici neophodno između 55 i 110 dana ovisno od sorte ili hibrida.
Kod odabira mjesta za sadnju važnu ulogu igra pravac plastenika i njegova osunčanost, broj plastenika, blizina objekata, broj gredica u njemu kao i broj vrsta. Bitno je znati da rajčica više voli Sunce i treba ju saditi na osunčanoj strani, a to su južna, jugozapadna i istočna strana.
Za krastavce je pogodnije da ih posadite na zapadnoj ili sjeveroistočnoj strani.
Obje vrste su toploljubive. Zemljište treba biti rahlo, dobro drenirano s pH reakcijom od 5,8 do 6,5. Razlikuju se prema režimu navodnjavanja. Krastavac zahtijeva česta zalijevanja i nešto veću vlažnost zraka. Kada ona padne ispod 50 posto dolazi do poremećaja u oplodnji. Rajčica s druge strane zahtijeva manji broj zalijevanja, ali ona moraju biti obilna. Vlažnost zraka treba biti niža jer ako je visoka, može pogodovati pojavi plamenjače, posebno kod biljaka koje plodonose i koje su starije.
Kako on ne podnosi povišenu vlažnost zraka i kondenzaciju, potrebno je redovno provjetravati. No, krastavac to ne voli, a izuzetno ne podnosi propuh. Međutim, i on može stradati od prevelike vlažnosti zraka i kondenzacije unutar plastenika.
On je puno osjetljiviji na strujanje zraka, promjenu temperature, vlažnost zraka i i zemljišta. Čak i kada je topao dan i otvorimo plastenik, može doći do žućenja biljaka zbog propuha i nagle promjene temperature. Bolje je kada ga tijekom noći zatvorimo.
Zato je rajčica otpornija na provjetravanje, propuh i promjenu temperature. Odgovara joj da je plastenik otvoren 24h.
Zato treba napraviti kompromis, jer visoka vlažnost može pogodovati pojavi plamenjače, pepelnice i truleži korijena krastavca. Zbog toga i njih treba zračiti.
Ako u plasteniku uzgajamo ove dvije kulture, tada on može biti otvoren tijekom dana. Noću se zatvara, a samo se prozori ostavljaju otvoreni.
Malčiranje će pomoći da uspješno prebrodimo promjene temperature. Tako se štiti zemljište od pregrijavanja, a spriječit će isparavanje vode. Prvenstveno treba malčirati dio gdje smo posadili krastavac i to odmah nakon sadnje na stalno mjesto.
Najbolji malč je gorušica koja se uzgaja kao zelena gnojidba. Ona se posije rano u proljeće. Kosi se prije sadnje glavnih kultura i ostavi kao malč. Košnju treba obaviti u trenutku kad počne razvijati pupoljke.
Obavezna mjera kod uzgoja ove dvije povrtne kulture je rezidba i zakidanje zaperaka. Tako se regulira odnos između vegetativne mase i rodnosti te osigurava dobra ventilacija.
Zaštita je bitan segment njege uzgajanih biljaka. Ove dvije vrste nisu iz srodnih porodica i većina bolesti i štetnika im nisu zajedničke. Međutim, jedan broj bolesti se javlja na ovim vrstama povrća, kao što ih napada i određen broj štetnika.
Najznačajnija bolest koje se javlja je plamenjača, ali njezin uzročnik na rajčici ne može zaraziti krastavac i obrnuto. Problem su zajedničke bolesti kao što su trulež korijena, virus mozaika krastavca koji je kod nas vrlo raširen na rajčici.
Od štetnika se na obje biljke mogu javiti lisne uši, tripsi, grinje.
Tagovi
Autorica
Eva Mandarić
prije 2 godine
Odlično! :)
Tea Januš
prije 2 godine
Ajme, da mi je bar to jednoga dana 😍