• Sadnja krumpira
  • 17.02.2014. 18:10

Kako izgleda stručna sadnja krumpira u Dalmaciji

Stručne preporuke vezane uz sadnju krumpira dobili smo od agronoma Mije Barade

Foto: depositphotos.com
  • 26.043
  • 1.097
  • 0

Mjesec veljača je mjesec kada u priobalnom pojasu Dalmacije započinje intenzivna sadnja ranih sorata krumpira, a upravo je sada vrijeme za nabavku sadnog krumpira. Ako se posadi koncem druge dekade veljače, onda će pod normalnim uvjetima dozrijevati koncem travnja i početkom svibnja. Ostali dijelovi, posebice Dalmatinska Zagora, sadnju započinju nešto kasnije, a što uvjetuju studen i rani proljetni mrazevi. To vrijeme sadnje može potrajati i do konca travnja i početka svibnja ukoliko se sade kasne sorte.

Težaci manje više, poglavito oni s većim iskustvom, sve potrebno uz sadnju krumpira znaju, ali za one koji nisu znali ili su zaboravili želimo ukazati sve bitno u vezi s tom povrtnom kulturom koja je nezamjenjiva na našim trpezama, a veoma je bitan čimbenik u turističkoj ponudi. Koristeći iskustvo i znanje eminentnog stručnjaka za krumpir, a koji je na svojim oglednim poljima niz godina vršio pokusnu sadnju više novih sorata, dip. inž. agronomije Mije Barade iz Segeta Donjeg, sačinjen je ovaj prilog koji, ukoliko budete po njemu postupali, bit ćete prinosom veoma zadovoljni.

Nabavljeno sjeme potrebno je naklijati, stoga ga je najbolje nabaviti 40 dana prije sadnje, a to je upravo sada. Da bi ga pravilno naklijali potrebno ga je raširiti u nekakve sanduke (kašete) jednoslojno, kako bi imao dovoljno zraka. Najbolje ga je smjestiti u konobu, podrum ili neku drugu prostoriju gdje neće biti previše hladno i da ima dovoljno svjetla, a pritom treba izbjegavati direktne sunčeve zrake. Potrebna temperatura je između 12 i 15 stupnjeva. U tim uvjetima, za desetak dana krumpir će izbaciti prve pupove tamno zelene boje. Idealno vrijeme za sadnju je kada pupovi narastu oko 1,5 cm. Prije sadnje krumpir se nareže tako da na svakom dijelu nema više od jedan do dva pupa. Kod ranih sorata je dovoljan i jedan pup i onda će dozrijeti i do sedam dana ranije. Ovako narezan krumpir može stajati najviše do sedam dana prije sadnje, što može uzrokovati loše vrijeme zbog čega se ne može saditi odmah.

Prilikom pripreme zemljišta, treba po jednom hektaru staviti NPK gnojiva, 150 kg dušika, 150 kg fosfora i 250 - 300 kg kalija. Za one koji sade manje količine, omjer je - na jedan kg sjemena, 1 kg NPK gnojiva i oko 25 - 30 dag Uree. Prilikom sadnje treba voditi računa da se nove sorte, a koje preporučamo - Adora, Liseta, Mona Liza i Crvena Kleopatra, sade nešto drukčije od Jerle. Naime, kako one rađaju dosta šire, bitno je da razmak u redovima bude 28-30 tj. na svaki dužni metar po tri biljke, a među redovima od 60 do 70 cm. Dubina sadnje je kod ranih sorata nešto veća, dok je kod kasnih manja, ali ne manje od 3-4 cm. Ukoliko se vrši strojna sadnja, treba ju podesiti tako da sjeme ostaje na donjoj trećini brazde.

Kod okopavanja ne zaboraviti da je nužno zbog šireg rađanja okopati što ranije i dosta široko. Ukoliko se to dobro učini, prinos može biti veći i za više od 20%. Ukoliko krumpir dozrijeva kasnije, potrebno je tijekom svibnja svakih 5-7 dana namočiti, i to na svaki metar kvadratni 2-3 litre vode. Kada je u pitanju zaštita, potrebno je nakon okopavanja poprskati nekim od bakrenih preparata. Rani krumpir će izbjeći prvu najezdu krumpirove zlatice, no ako se ipak dogodi da krumpirova zlatica napadne, onda je treba uništavati ručno - jer upotreba bilo kakvog sredstva oduzima nam priliku da uzgojimo ekološki čist krumpir.

Foto: depositphotos.com


Povezana biljna vrsta

Krumpir

Krumpir

Sinonim: krompir | Engleski naziv: Potato | Latinski naziv: Solanum tuberosum L.

Krumpir je višegodišnja zeljasta biljka. Potječe iz peruanskih Anda u kojima se uzgajao i prije 8 000 godina. U Europu su ga donijeli španjolski istraživači u 16. stoljeću i... Pročitaj više »

Tagovi

Mijo Barada Priprema zemljišta Okopavanje Krumpir Povrtna kultura Krumpirova zlatica Sjeme Strojna sadnja NPK


Autor

Tomislav Drezga

Dugogodišnji suradnik brojnih časopisa kao što su: Nova Zemlja, Zadrugar, glasilo Zadružnog Saveza Dalmacije, Glas slavonije - Agro Glas, Gospodarski list, Nova zadruga. Novinarstvom se bavi od 1989. godine.