Kako i kada primijeniti gnojiva u povrtnjaku?

Višegodišnjim iskorištavanjem tla u povrtnjaku ono se iscrpljuje i osiromašuje hranjivima jer povrće u kratkom vegetacijskom radzoblju razvija dosta zelene mase, plodonosi, a korijenasto razvija i podzemnu masu. Stoga mu treba omogućiti dovoljno hraniva za neometan rast i razvoj.

Nedostatak hranjiva biljkama smanjuje rast, a uvidom u njihovo stanje se može doći do zaključka koji im elementi nedostaju. Tako je žućenje lišća najčešće simptom nedostatka dušika, a smanjeno cvjetanje nedostatka fosfora. Stoga je važna pravilna gnojidba i procjena nedostatka pojedinih elemenata.

Važno dobro razumjeti formulacije i omjere

Važno je dobro razumjeti oznake tj. formulacije na pakiranju. Nju predstavljaju postotci udjela svih hraniva u gnojivu što se prvenstveno odnosi na ona glavna. Važno je razumjeti i njihove omjere pa je tako primjerice u složenom gnojivu NPK 10-20-30 omjer hraniva 1:2:3 ili u onom 5-15-30 omjer 1:3:6. Najveća brojka označava i najveći udio tog elementa pa je u oba primjera najviše kalija (K).

Za one koji slučajn ne znaju, NPK predstavlja elemente dušik, fosfor i kalij. 

Prema tome, važno je odabrati pravilnu formulaciju koja je potrebna biljkama pa ćete tako, ukoliko vam je rast biljke previše bujan, izabrati gnojivo s manjim udjelom dušika ili za slabiji rast korijena onos s većim udjelom fosfora.

Razlika između umjetnih i organskih gnojiva

Prema načinu proizvodnje, gnojiva se dijele na prirodna i umjetna ili sintetska. Prirodna su nastala prirodnim geološkim procesima te trošenjem, taloženjem i akumulacijom minerala, životinjskim izlučevinama i organskim tvarima prirodnog podrijetla i u njih se ubrajaju organska gnojiva poput stajnjaka, komposta, zelena gnojidba i sl. Umjetna ili sintetička su nastala industrijskim procesima sinteze ili prerade sirovina, a radi čestih predrasuda zbog naziva umjetna, zovemo ih još i mineralna. U pogledu troškova, organska su ekonomičnija za male vrtove.

Kada je najbolje vrijeme za gnojiti vrt?

Nedostatak hraniva u tlu vrta najbolje je nadoknadititi prije sadnje kako bi tlo upilo hranjive tvari. Proljetna gnojidba jedogodišnjeg cvijeća i povrća je važna. Gnojivo se može dodati u tlo ili posuti oko biljaka, a najbolje je rasporediti ga po površini tla i lagano ukopati.

Gnojidba prilikom sadnje

Kako piše homeogarden, prilikom sadnje gnojivo možemo staviti direktno u rupe i nakon toga posaditi biljke, na taj način njime racionalnije raspolažemo, ali u tom slučaju treba biti oprezan jer ne smije dodirivati korijen biljke. Također i kod izrade gredice gnojivo se može posuti po gredici i lagano ukopati. Gnojidbom prilikom sadnje omogućavamo biljakama dovoljnu količinu elemenata za početni rast i razvoj.

Kako koristiti glistenjak - humus kalifornijskih glista

Kod sadnje povrća u jame prije sadnje se može dodati i šaka humusa ili glistenjaka koji nisu toliko jaki kao sintetska gnojiva, ali će ipak biljakma dati dovoljno hranjivih tvari za početni rast. Također glistenjak se može koristiti i za prihranu zalijevanjem ili folijarno.

Tekuća gnojiva – zalijte biljke prije primjene

Tekuća gnojiva nije dobro primjenjivati u vrijeme sadnje. Bez obzira koliko pažljivo baratali s presadnicama, neke dlačice korijena će se slomiti pa treba biti oprezan jer bi moglo doći na oštećene korijenčiće i spaliti ih. Treba pričekati bar 3 tjedna kako bi se biljke bolje primile.

Važno je biljke temeljito zaliti vodom prije primjene tekućeg gnojiva kako bi se izbjeglo spaljivanje korijena ako je tlo suho. Također njime postupajte prema uputama pogotovo ako ga je potrebno razrijediti. Važno je i ne primjenjivati ga tijekom vrućina kako bi se izbjeglo spaljivanje lišća.

Stajski gnoj se može unijeti u tlo i u proljeće

Primjenom organskog gnojiva, najčešće dobro fermentiranog stajnjaka tlo postaje rahlije, prozračnije, bolja je propusnost za vodu, brže se zagrijava u proljeće jer bolje upija i provodi toplinu što vrlo povoljno utječe na brži početni razvoj mlade biljke. Tlo koje je bogato organskom tvari ima bolju mikrobiološku aktivnost.

Prednosti, ali i na što sve paziti kod upotrebe stajskog gnojiva

Najbolje ga je unijeti u tlo u jesen zaoravanjem, međutim ukoliko se to ne obavi, tada može i u proljeće s tim da se koristi u količini od 25 - 40 kg na 10 m². Ali treba znati da primjenom samo stajskog gnojiva ne osiguravamo povrću dovoljnu količinu hranjiva, pa se uz gnojidbu stajnjakom obavezno primjenjuju i mineralna.

Prihrana – mjesec dana nakon sadnje

Biljka nakon sadnje koristi velike količine hranjiva kako bi se kvalitetno ukorijenila i stvorila lisnu masu koja će joj omogućiti daljnji rast i razvoj. Kako bi joj u tome pomogli, moramo je prihranjivati. Najbolje vrijeme za prihranu je mjesec dana nakon sadnje. Gnojivo možemo primijeniti tako da ga pospemo oko biljke i lagano ukopamo. Kruta granulirana gnojiva je potrebno zaliti kako bi se otopila ili primijeniti prije kiše. Količine koje bi primijenili u obliku peleta po biljci, rastopimo u vodi te zalijemo. 

Osim krutom prihranom, tj. posipanjem gnojiva oko biljke, možemo primijeniti i tekuću prihranu. Biljke možemo zalijevati folijarno ili tlo oko biljke. Ovakav način prihrane se preporuča u periodu suše kada biljka zbog nedostatka vode ne može usvojiti potrebne elemente, a možemo ga ponavljati nekoliko puta tijekom sezone.

Mlijeko, kopriva i humus - odlični za prihranu preko lista

Nedostatna će gnojidba rezultirati nižim prinosom ili lošijom kvalitetom, a prekomjerna je nepotreban trošak, potencijalno opterećenje okoliša uz luksuznu opskrbu biljke hranivima s lošijom kvalitetom prinosa.