Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Biostimulatori
  • 19.03.2023. 16:30

Kako biostimulatori utječu na biljku?

Doza primjene biostimulatora ovisi o više faktora, kao što su intenzitet i vrsta stresa, razvojna faza biljke i koncentracija slobodnih aminokiselina u preparatu.

Foto: Depositphotos/alexraths
  • 2.149
  • 121
  • 0

Zbog čestih pojava stresnih uvjeta i promjena klimatskih faktora, u poljoprivrednoj proizvodnji primjena biostimulatora postaje jedna od redovnih tehničkih mjera. Njihovom pravilnom primjenom, kako navodi viša stručna suradnica za ratarstvo, Jovana Todorović, iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi RS, smanjuje se negativan utjecaj brojnih stresnih uvjeta, te svojim pozitivnim djelovanjem utječu na otpornost, kvalitetu i visinu prinosa biljnih kultura.

Biostimulatori su kemijski spojevi koji imaju stimulativni utjecaj na određene fiziološke procese u biljkama. Njihovo porijeklo može biti prirodno (biljni ekstrakti) ili umjetno (sinteze u kemijskim laboratorijima).

Povećavaju značaj gnojidbe

Prema Vijeću europske industrije biostimulatora (EBIC ), biljni sadrže supstance ili mikroorganizme koji stimuliraju prirodne procese kako bi se povećala apsorpcija hranjiva i njihovo iskorištenje, izdržljivost na abiotičke stresove te neizostavno kvalitetu prinosa.

Za potpuni učinak protiv stresa preporučuje se preventivna primjena (Foto: Depositphotos/nenadovicphoto@gmail.com)

"Razlikuju se od drugih poljoprivrednih inputa kao što su gnojivo i sredstva za zaštitu bilja, tako što koriste drugačije mehanizme i djeluju neovisno o prisutnosti hranjiva u proizvodima", navodi Todorović napomenuvši da pritom, oni ne djeluju direktno protiv štetnika ili bolesti te stoga funkcioniraju kao dodatak uz primjenu gnojiva i sredstava za zaštitu bilja.

Iako povećavaju značaj gnojidbe, stručnjakinja naglašava da oni nisu gnojivo i ne mogu zamijeniti njegovu ulogu u poljoprivrednoj proizvodnji. Prema sastavu mogu se podijeliti na:

  • Biostimulatori na bazi aminokiselina
  • Biostimulatori na bazi ekstrakta morskih algi (Ascophyllum nodosum, i dr.) i ekstrakti mikroalgi
  • Biostimulatori na bazi huminskih ekstrakta (huminske i fulvo kiseline)
  • Mikrobiološki preparati (metaboliti gljiva, bakterija i ostalih mikroorganizama)
  • Elementi u tragovima (silicij, jod, selen i drugi rijetki elementi)
  • Vitamini B i D grupe

U poljoprivrednoj proizvodnji se najčešće koriste oni na bazi aminokiselina, ekstrakta morskih algi i preparati na bazi huminskih ekstrakta (huminskih i fulvo kiselina).

"Njihova posebnost se ogleda u niskoj molekularnoj masi, lakom usvajanju, nije potrebna dodatna energija, i lakom prodiranju u list te ne ovise o aktivnosti klorofila", ističe i kaže kako je za pravilno odvijanje svakog fiziološkog procesa u biljci neophodno prisustvo određene aminokiseline.

Utvrđeno je postojanje gotovo 250 različitih aminokiselina od kojih 20 ima fiziološki važnu i specifičnu ulogu u metabolizmu biljaka. Prema porijeklu sirovine za ekstrakciju, one se mogu podijeliti na:

  • ekstrahirane iz materijala životinjskog porijekla,
  • ekstrahirane iz materijala biljnog porijekla, 
  • sintetske i
  • aminokiseline dobivene iz metabolita mikroorganizama.

Učinak protiv stresa

S gledišta biljke, ne postoje razlike u njihovom usvajanju iz različitih izvornih sirovina. Biljka ih prepoznaje prema biokemijskom sastavu, te ih kao takve može uključiti u svoje fiziološke procese.

"Za potpuni učinak protiv stresa preporučuje se njihova preventivna primjena. Međutim, kako se pojedine stresne situacije ne mogu predvidjeti, aminokiseline pokazuju i vrlo dobar kurativni učinak protiv posljedica stresa", kaže Todorović. 

Stresne situacije u usjevima - kako pomoći biljkama?

Doza primjene biostimulatora na bazi aminokiselina ovisi o više faktora, kao što su intenzitet i vrsta stresa, razvojna faza biljke i koncentracija slobodnih aminokiselina u preparatu. Generalno, doze primjene kreću se od jedne do pet litara po hektaru.

"Uglavnom se primjenjuju folijarno, samostalni tretman ili u kombinaciji s folijarnim gnojivima ili pesticidima jer se brzo i lako usvajaju preko lista", pojašnjava i kaže da se učinkovito mogu primijeniti i kroz sustave fertirigacije, jer se dobro usvajaju i preko korijena, a dobro utječu i na mikrobiološku aktivnost tla. 

Glavni značaj ovih tvari ogleda se u povećanju otpornosti biljaka na stresne uvjete, poticanju svih fizioloških procesa u biljci (rast, cvjetanje, oplodnja, sinteza suhe tvari), bolje usvajanje hranjiva (povećanje značaja ishrane), te povećanje kvalitete i visine prinosa poljoprivrednih kultura.


Tagovi

Biostimulatori Aminokiseline Biljni ekstrakt Poljoprivreda Primjena Doze


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić