• Jesenska sjetva
  • 07.10.2016. 09:00

Jesenska sjetva i sadnja otpornijeg povrća

Iako je nastupila jesen, vrtne gredice ne trebaju biti prazne jer neke biljke mogu izdržati hladnije vremenske uvjete!

Foto: bigstockphoto.com, simazoran
  • 12.984
  • 635
  • 0

Dolaskom jeseni, mnoge povrtne kulture završavaju svoju vegetaciju. Nekima od njih jesenska i zimska hladnoća ne smeta te one, iako usporeno, i dalje rastu. U ranu jesen tlo je još uvijek toplo za brzo klijanje te područja toplije klime mogu produžiti uzgojnu sezonu na još par tjedana.

Prednost jesenske sjetve i sadnje je iskorištavanje površine i opskrbljivanjem povrćem u rano proljeće. Biljke će za svoj rast zahtijevati hranjivo i vlažnost, što ne mora direktno ovisiti o vrtlaru. Sunce će biti niže na obzoru pa vlaga iz tla neće tako brzo ispariti. Biljke je dovoljno samo zaliti nakon sjetve ili sadnje.

Salata (Lactuca sativa L.)

U kontinentalnom području, salata se sije krajem rujna, presadnice se sade u drugom i trećem tjednu listopada. U mediteranskom području, salata se sije u u drugom i trećem tjednu listopada, a sadi u drugom i trećem tjednu studenog. Ovi su rokovi okvirni jer ovise o klimatskim prilikama područja uzgoja i dužini vegetacije pojedinog kultivara. Za ozimu proizvodnju preporučuju se samo kultivari koji imaju mogućnost prezimljenja u fazi male rozete pod snijegom te mogu podnijeti golomrazicu.

Luk (Allium cepa L.)

Luk se sadi sredinom listopada ili kasnije, ovisno o vremenskim prilikama. Sadi se na dubinu od 3 do 4 cm kako golomrazica ne bi podigla lučicu luka i kako bi se spriječilo oštećenje novog korijenja. Tijekom jeseni i zime, luk će se ukorijeniti, u nekim slučajevima će narasti i novo lišće, no neće stradati od zime. Pri sadnji se odabiru manje i veće lučice ovisno o kasnijoj namjeni. Manje lučice dat će veće glavice luka jer je manja šansa da će doći do vernalizacije i stvaranja cvijeta luka. Za korištenje mladih svježih zelenih listova luka, sade se krupnije lučice.

Luk kozjak (ljutika) (Allium cepa L. var. aggregatum G. Don.)

Njegov jesenski uzgoj je identičan uzgoju luka iz lučica. Sade se sitnije lučice. Relativno je otporan na niske temperature jer može podnijeti temperature do -8°C, pa se može saditi u listopadu ili studenom na dubinu od 5 cm.

Češnjak (Allium sativum L.)

Sadi se u jesen, prezimljuje i sljedeće godine razvija vegetativnu masu i lukovicu. U kontinetalnim dijelovima Hrvatske sadi se sredinom listopada, a u mediteranskom području krajem listopada do sredine studenog.

Špinat (Spinacia oleracea L.)

U kontinetalnom području, špinat se sije sredinom listopada. Siju se kultivari koji mogu podnijeti niske temperature. Berba je u proljeće u ožujku i travnju. Špinat će ući u zimu s dva do četiri prava lista i kao takav će prezimiti, a u proljeće će normalno nastaviti svoj rast. U mediteranskom području, špinat se može sijati od početka rujna do sredine listopada za jesensku proizvodnju, a sjetvom do sredine studenog na zaklonjenom području, postiže se berba tijekom cijele zime, ali se moraju uzgajati otporni kultivari. Za ozimu proizvodnju, špinat se sije na uzdignute gredice. U tom slučaju, površina gredice je manje izložena stagniranju vode kod veće količine oborina.

Mrkva (Daucus carota L.)

U kontinentalnom području, za ranu proizvodnju prakticira se predzimska sjetva, krajem listopada ili u studenom. Kroz zimu ostaje u tlu i vrlo malo proklije, dok u proljeće čim nastupe toplije vrijeme, nastavlja rast.

Matovilac (Valerianella locusta L.)

U kontinetalnom području, uobičajena je sjetva od sredine kolovoza do sredine listopada. Ranijom sjetvom moguća je i jesenska berba (od listopada do prosinca), a kasnijom od ožujka do kraja travnja, ovisno o vremenskim prilikama. preporučuje se prekrivanje gredica agrotekstilom, perforiranom PE folijom što pospješuje rast, omogućuje raniju berbu i bolju kvalitetu.

Rabarbara (Rheum undulatum Pal.)

Rabarabara se umnoža vegetativno, reznicama ili kulturom tkiva. U jesen je doba mirovanja rabarbare, pa se od dvogodišnjih ili trogodišnjih biljaka vade rizomi te podijeli da svaki od njih ima dva do tri pupa. Od dvogodišnjih biljaka može se dobiti 3 do 4 reznice, a od trogodišnjih biljaka 5 do 6 reznica težine od 300 do 1000 g. Sadi se u jarke tako da se gornji dio reznice pokrije s 5 do 6 cm tla. Bujnost kultivara uvjetuje razmak između biljaka, a on je obično 1.5 do 2 m s razmakom u redu od 40 do 60 cm.

Na ovaj način se povrtnjak priprema za iduću sezonu. Ako se odluči sjetva i sadnja odgoditi za proljeće, tlo se može pokriti perforiranom PE folijom, sijenom, piljevinom, starim novinama, itd. To će spriječiti rast korova, a preostale uništiti. Malč će smanjiti isparavanje vode i spriječiti eroziju, koja je moguća zbog obilnih zimskih oborina. Tijekom godine potrebno je povremeno provjeriti vlažnost tla. Biljke koje su u suhom tlu neće moći preživjeti zimu, kao ni u prevlažnom. Na početku proljeća, potrebno je ukloniti malč kako bi sunčeve zrake lakše dospjele do tla i zagrijale ga.

Foto: bigstockphoto.com, simazoran


Povezana biljna vrsta

Luk

Luk

Sinonim: Crveni luk | Engleski naziv: Onion | Latinski naziv: Allium cepa L.

Luk pripada porodici lukova (Alliaceae) i biljka je s dvogodišnjim razvojem. Ima razgranat korijenov sistem s vrlo malo korijenovih dlačica, pa je moć usisavanja vrlo slaba.... Pročitaj više »

Tagovi

Jesenska sjetva Jesenska sadnja Mrkva Matovilac Špinat Rabarbara Salata Luk Češnjak


Autorica

Martina Režek

Martina je magistra inženjerka hortikulture Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a cilj joj je usavršavati se na području znanosti u poljoprivredi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Vinceška @vinabelje #graševina #mladovino #svetivinko