Pretraga tekstova
Ljubičasti luk, tradicijska sorta koja se od davnina uzgaja u Osijeku, vraća nadu slavonskim proizvođačima koji smatraju da je rentabilnija proizvodnja luka iz sjemena
Premda uvoz sve više uništava domaću poljoprivrednu proizvodnju, a poglavito proizvodnju luka te bilježimo deficit domaćih sjemenskih kuća koje se bave umnažanjem i distribucijom sjemena i sadnog materijala hrvatskih čuvanih sorti, na popisu sorti upisanih u Sortnu listu Republike Hrvatske, nalazi se i Slavonski ljubičasti luk koji će, nadamo se, barem malo, konkurirati uvoznom.
Upravo je ta tradicijska sorta koja se od davnina uzgaja u Osijeku, vratila nadu slavonskim proizvođačima koji smatraju da je rentabilnija proizvodnja luka iz sjemena, zbog čega se nadaju da će se obiteljska poljoprivredna gospodarstva umjesto uvoznom, okrenuti domaćem sjemenu.
Govorimo li o potrebnoj količini sjemena po hektaru, tada govorimo, ovisno o razmaku unutar i između redova, o oko 6 kg. Upravo stoga, Slavonski ljubičasti luk čije su lučice srednje krupne, a koji se reproducira trogodišnjim načinom iz lučica, idealno je rješenje za postizanje dobrih prinosa zadovoljavajuće kvalitete.
S obzirom na to da članice Europske unije kazuju da se sjeme povrća ne može certificirati, te potvrditi kao standardno sjeme, kao niti staviti na tržište ako nije službeno priznato u jednoj ili više država članica, sve se više radi na očuvanju domaćeg sjemena. Upravo zbog toga, svaka država članica uspostavlja jedan ili više kataloga sorata koje su službeno priznate za certificiranje i utvrđivanje standardnog sjemena te za stavljanje istog na tržište.
To je pogodovalo i podizanju svijesti o važnosti spašavanja starih i genetski vrlo vrijednih vrsta povrća od izumiranja. Stoga se, sve više radi na očuvanju kultivara koji nisu rezultat oplemenjivačkog programa, nego su nastali u prirodi gdje ih je netko uočio i umnožio radi dobrih prinosa, prilagodljivosti lokalitetima, istaknutoj kvaliteti i očuvanja biološke raznolikosti.
Zahvaljujući tome, nadamo se da će se u budućnosti domaća proizvodnja temeljiti na domaćem sjemenu te tako konkurirati uvoznim lučicama, kojih je, na godišnjoj razini oko 1500 tona.
Foto: Pixabay.com/ilyessuti
Tagovi
Sortna lista Čuvane sorte Ljubičasti luk Slavonski ljubičasti
Autorica
Više [+]
Roberta je dvostruka magistrica u području poljoprivrede. Obožava pisanje i fotografiju! Dobitnica je dekanove nagrade za najbolje studente, predavačica na brojnim poljoprivrednim kongresima i nezaposlena profesorica.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje