Ljubičasti luk, tradicijska sorta koja se od davnina uzgaja u Osijeku, vraća nadu slavonskim proizvođačima koji smatraju da je rentabilnija proizvodnja luka iz sjemena
Premda uvoz sve više uništava domaću poljoprivrednu proizvodnju, a poglavito proizvodnju luka te bilježimo deficit domaćih sjemenskih kuća koje se bave umnažanjem i distribucijom sjemena i sadnog materijala hrvatskih čuvanih sorti, na popisu sorti upisanih u Sortnu listu Republike Hrvatske, nalazi se i Slavonski ljubičasti luk koji će, nadamo se, barem malo, konkurirati uvoznom.
Upravo je ta tradicijska sorta koja se od davnina uzgaja u Osijeku, vratila nadu slavonskim proizvođačima koji smatraju da je rentabilnija proizvodnja luka iz sjemena, zbog čega se nadaju da će se obiteljska poljoprivredna gospodarstva umjesto uvoznom, okrenuti domaćem sjemenu.
Govorimo li o potrebnoj količini sjemena po hektaru, tada govorimo, ovisno o razmaku unutar i između redova, o oko 6 kg. Upravo stoga, Slavonski ljubičasti luk čije su lučice srednje krupne, a koji se reproducira trogodišnjim načinom iz lučica, idealno je rješenje za postizanje dobrih prinosa zadovoljavajuće kvalitete.
S obzirom na to da članice Europske unije kazuju da se sjeme povrća ne može certificirati, te potvrditi kao standardno sjeme, kao niti staviti na tržište ako nije službeno priznato u jednoj ili više država članica, sve se više radi na očuvanju domaćeg sjemena. Upravo zbog toga, svaka država članica uspostavlja jedan ili više kataloga sorata koje su službeno priznate za certificiranje i utvrđivanje standardnog sjemena te za stavljanje istog na tržište.
To je pogodovalo i podizanju svijesti o važnosti spašavanja starih i genetski vrlo vrijednih vrsta povrća od izumiranja. Stoga se, sve više radi na očuvanju kultivara koji nisu rezultat oplemenjivačkog programa, nego su nastali u prirodi gdje ih je netko uočio i umnožio radi dobrih prinosa, prilagodljivosti lokalitetima, istaknutoj kvaliteti i očuvanja biološke raznolikosti.
Zahvaljujući tome, nadamo se da će se u budućnosti domaća proizvodnja temeljiti na domaćem sjemenu te tako konkurirati uvoznim lučicama, kojih je, na godišnjoj razini oko 1500 tona.
Foto: Pixabay.com/ilyessuti
Tagovi
Autorica
Jedna domaća tvrtka mrkvu ima na skoro 100 hektara, drži 30 posto uzgoja
Martina Petrak: Ovčja vuna mi je spasila vrt od napasnih puževa
Kraljica proljeća s OPG-a Petrović, u uzgoj šparoga krenuli su još prije 10 godina
Mirko Bošković: Kad radiš za industriju nema bacanja ni stresa, znaš da netko stoji iza tebe
Mirko Bošković: Kad radiš za industriju nema bacanja ni stresa, znaš da netko stoji iza tebe
Koje mjere su ključne u borbi protiv krumpirove zlatice?
Grah uzgaja 2.315 hrvatskih gospodarstava, najveći proizvođač ima ga na 12 hektara
Martina Petrak: Ovčja vuna mi je spasila vrt od napasnih puževa
