Hrvatska uvozi 90 posto sjemenskog krumpira

U Hrvatskoj su gotovo prepolovljene površine na kojima se proizvodi sjemenski krumpir, sa 150-170, na samo 70-80 hektara, i to najvećim dijelom zbog prevelikog rizika koji nosi ta proizvodnja te nedovoljne zaštite na tržištu, kakvu imaju proizvođači u većini europskih zemalja.

Tvrdi to dr. Marko Josipović, znanstveni savjetnik Poljoprivrednog instituta Osijek, koji je prije nekoliko godina bio i voditelj proizvodnje sjemenskog krumpira. Dodao je i kako se može pretpostaviti da će ove godine zbog rasta cijena sadnog materijala i sveopće nestašice novca biti manje površina zasađeno certificiranim sadnim krumpirom.
- Domaća proizvodnja sjemenskog krumpira u prosjeku posljednjih godina iznosi oko 1.500 tona, što je dovoljno za potrebe sadnje samo oko 600 ha. Budući da se u Hrvatskoj sadi 5.000-6.000 hektara površina certificiranim sadnim krumpirom, na godinu se uvozi od 12.500 do 15.000 tona sjemenskog krumpira. Za podmirenje vlastitih potreba Hrvatska bi trebala saditi od 600 do 700 ha sjemenskog krumpira. Ukupna vrijednost te sjemenske proizvodnje iznosila bi od 19,5 do 22,8 milijuna kuna (na bazi 32.500 kuna po hektaru, koliko iznose troškovi), a dobit u prosjeku od 7.000 do 10.000 kn/ha - kaže dr. Josipović, zaključujući kako Hrvatska ima potencijale da to proizvede i stvori novu vrijednost.

Za razliku od Hrvatske, u zemljama EU ima dovoljno sjemenskog (sadnoga) krumpira za ovu godinu, no kako ističe dr. Josipović, cijena mu je nešto viša nego prošlih godina, zbog prošlogodišnje suše koja je smanjila urode.

Inače u Hrvatskoj se, prema podacima Zavoda za statistiku, u razdoblju od posljednjih pet godina sadi od 14.000 do 17.000 hektara krumpira, od čega samo 5.000-6.000 ha certificiranim sadnim gomoljom.
- Od toga se manje od 1.000 hektara zasadi domaćim sadnim krumpirom, a sve ostalo je iz uvoza. Prosječni urodi se kreću od 16,4 do 19,3 t/ha, a bolji proizvođači proizvedu od 30 do 40 tona gomolja/ha, a uz primjenu vrhunske tehnike i tehnologije proizvodnje te navodnjavanje urodi krumpira dostižu i do 50 tona/ha. Hrvatska proizvodnja krumpira se u tom istom razdoblju kretala od 180.000 do 300.000 tona, što je od 43 do 60 kilograma po stanovniku. Potrošnja je oko 50 kilograma po stanovniku - kaže dr. Josipović.

Krumpir kupujemo kao “bijeli” i “crveni”

Kada je u pitanju kakvoća krumpira koja se konzumira u Hrvatskoj, kaže dr. Josipović, ne možemo biti zadovoljni jer se krumpir još uvijek kupuje kao “bijeli” i “crveni”, što je za poznavanje nutricionističkih vrijednosti gomolja poražavajuće. “Krumpir, kao i određene vrste mesa i povrća, treba kupovati ovisno o planiranom načinu pripreme, jer su tako i selekcionirane različite sorte gomolja”, kaže dr. Josipović.

Zbog trgovaca manja proizvodnja

“Valja naglasiti da je proizvodnja krumpira u Hrvatskoj za vlastite potrebe značajno smanjena dolaskom velikih trgovačkih kuća, koje su osigurale ujednačenu cijenu krumpira tijekom cijele godine. Isto tako računa se da značajna količina krumpira iz vlastite proizvodnje propada jer se neuvjetno čuva, pa proizvodnja i potrošnja nisu u razmjeru, a izostalo je tradicionalno čuvanje krumpira u trapovima ili 'rovovima', koje dugo održava gomolj krumpira svježim i kvalitetnim”, kaže dr. Josipović.

Autor: Zdenka RUPČIĆ