• Gnojidba
  • 29.05.2012.

Gnojidba povrća

Povrtlarstvo: O gnojidbi povrća za ovaj broj Glasnika razgovaramo s dipl. ing. Mirelom Trdenić, djelatnicom Primjene u kutinskoj Petrokemiji. Povrće u kratkom vegetacijskom razdoblju razvija dosta nadzemne zelene mase, a pojedine kulture kao korijenasto povrće i podzem-ne mase. Stoga mu gnojidbom, i organskim i mineralnim gnojivima, treba osigurati u tlu dovoljnu količinu lako pristupačnih hranjiva, ističe ona

  • 21.520
  • 758
  • 0

Zbog čega su, kod gnojidbe povrća, važna organska gnojiva?
Primjenom organskog gnojiva, najčešće dobro fermentiranog stajskog gnojiva, tlo postaje rahlije, prozračnije, bolje je propusnosti za vodu, brže se zagrijava u proljeće jer bolje upija i provodi toplinu što vrlo povoljno utječe na brži početni razvoj mlade biljke. Tlo koje je bogato organskom tvari ima bolju mikrobiološku aktivnost. Najbolje ga je unijeti u tlo u jesen zaoravanjem, međutim ukoliko se to ne obavi tada može i u proljeće s tim da se koristi u količini od 25 - 40 kg na 10 m2. Ali treba znati da primjenom samo stajskog gnojiva ne osiguravamo povrću dovoljnu količinu hranjiva, pa se uz gnojidbu stajskim gnojivom obavezno primjenjuju i mineralna NPK gnojiva.

Koju formulaciju izabrati?
Pri izboru gnojiva treba znati da povrće nije jednako tolerantno na klor koji je sastavni element nekih NPK gnojiva. Pojedine kulture kao što je rajčica, paprika, krastavac, lubenica i dinja su osjetljive na povećanu koncentraciju klora u otopini tla uslijed čega može doći do deformacije listova, kloroze, pa i oštećenja cijele biljke. Radi toga se za osnovnu gnojidbu ovih kultura koristi sulfatno gnojivo koje ne sadrži klor kao što je NPK (SO3) 7-14-21 (24). Ovo gnojivo se nalazi i u malom pakiranju od 3 kg i 10 kg pod nazivom Florin 4. Plodovito povrće (rajčica, paprika, krastavci, patlidžan) vrlo dobro reagira na gnojidbu organskim gnojivima, stoga je primjena 25 - 40 kg na 10 m2 neizostavna agrotehnička mjera u proizvodnji. Uz stajnjak na tlima koja su slabo opskrbljena fosforom i kalijem primjenjuje se još i 0,8 - 1 kg/10 m2 NPK 7-14-21, s tim da se 2/3 gnojiva unese dubokom obradom u jesen ili rano u proljeće, a preostala 1/3 se unosi u tlo prilikom pripreme tla za sadnju nekim rotirajućim oruđem. Pred sadnju dodaje se također i Urea N 46 N koja sadrži amidni oblik dušika koji se duže zadržava i duže djeluje u tlu. Ona se primjenjuje u količini od 0,15 - 0,2 kg/10 m2. Tijekom vegetacije obavljaju se dvije prihrane KAN-om u količini od 0,1 - 0,15 kg/10 m2.

Prva prihrana obavlja se nakon što se presadnice dobro ukorijene, a druga prihrana nakon zametanja prvih plodova. Urea i KAN također se nalaze u malom pakiranju pod nazivom Florin 6 i Florin 7.

Pojedine kulture kao što je rajčica, paprika, krastavac, lubenica i dinja su osjetljive na povećanu koncentraciju klora u otopini tla uslijed čega može doći do deformacije listova, kloroze, pa i oštećenja cijele biljke.

Što je s mahunastim povrćem?
Mahunasto povrće, kao grah i grašak, također su kulture osjetljive na stajsko gnojivo i ostala organska gnojiva. Primjena stajskog gnojiva preporučljiva je samo na tlima koja su siromašna humusom. Na plodnim tlima stajsko gnojivo može znatno povećati sadržaj dušika u tlu, što će imati za posljedicu prebujan rast biljaka i slabo zametanje mahuna. Grah i grašak su leguminoze za koje je karakteristično da na korijenju imaju simbiotske bakterije posredstvom kojih se djelomično opskrbljuju dušikom iz zraka i vrlo je važno da u prvim fazama razvoja imaju na raspolaganju dovoljno dušika dok ne počnu koristiti dušik iz kvržica. Radi toga se gnoje mi-neralnim gnojivima i to samo pri pripremi tla za sjetvu kad se primjenjuje oko 0,7 kg NPK (SO3) 7-14-21 (24) ili 0,5 kg NPK 7-20-30 na 10 m2. Nakon rasipanja gnojiva po proizvodnoj površini tlo se preore ili prekopa. U pripremi tla za sjetvu dodaje se i 0,1 kg/10 m2 Uree. Treba izbjegavati pretjerano usitnjavanje (frezanje) jer do nicanja može nastati pokorica, što otežava nicanje i može biti uzrok neujednačenog nicanja, a zbog toga i nejednoličnog usjeva. Prihrana se ne obavlja jer se povećava bujnost, a smanjuje cvat i plod.

Koje mineralno gnojivo odabrati kod povrća koje nije osjetljivo na klor?
Kod povrća koje nije osjetljivo na klor kao što je mahunasto, korjenasto ili zeljasto povrće izbor NPK formulacije ovisi o vrsti tla i namijeni uzgoja, tako da se za osnovnu gnojidbu ovih kultura primjenjuju formulacije NPK 7-20-30, NPK 5-15-30 ili NPK 15-15-15, ovisno o odnosu hranjiva u tlu. Za korjenasto povrće karakteristično je da dolazi na drugo mjesto u plodoredu i najbolje uspijeva nakon kultura koje su bile obilno gnojene stajskim gnojivom. Zbog toga što gnojidba stajskim gnojivom ili nerazgrađeni biljni ostaci mogu izazvati grananje i nepravilnost zadebljalog korijena i time omogućiti napad raznim štetnicima iz tla. Prije sjetve mrkve, peršina i pastrnjaka obavlja se gnojidba s 0,8 kg/10 m2 NPK 7-20-30. Uz to se dodaje i Urea u količini od 0,2 kg/10 m2.

Izvor: Glasnik Petrokemije d.d.


Tagovi

Gnojidba Povrtlarstvo Povrće