• Dezinfekcija zemljišta
  • 15.02.2018. 15:00

Fitosanitarne mjere u plasteniku - svakako ih obavite

Dezinfekcija zemljišta je jedna od najvažnijih i osnovnih fitosanitarnih mjera u plasteniku kojom se uništavaju paraziti, kukci, nematode i sjeme korovskih biljaka.

  • 1.450
  • 133
  • 0

Za uspješnu poljoprivrednu proizvodnju bila ona konvencionalna ili ekološka i bila ona intenzivna ili ekstenzivna vezuju nas i odgovarajuće fitosanitarne mjere koje moraju biti na vrlo visokoj razini. Često toga poljoprivredni proizvođači nisu ni svjesni stoga je potrebno probuditi svijest o higijeni  u poljoprivrednoj proizvodnji.

Mnogi standardi nas vezuju za fitosanitarne mjere.  U slučaju da ne zadovoljava standard,  proizvod ne može dobiti određeni certifikat i kao takav nije konkurentan naročito na inozemnom tržištu.

Dezinfekcija konstrukcije, alata i pomoćnog materijala

Za uspješnu proizvodnju u plastenicima neophodno je održavati čistoću objekta i okoline. To podrazumijeva  dezinfekciju konstrukcije, alata i drugog pomoćnog materijala naročito ako je prethodne proizvodne sezone dolazilo do određenih zaraza na biljkama. Nakon svake proizvodnje potrebno je biljne ostatke ukloniti iz plastenika kako bi se spriječilo širenje bolesti i štetnika.

Dezinfekcija se može obaviti primjerice s 10% otopinom varikine gdje se nakon prskanja plastenik zatvori 24 h kako bi dezinfekcija bila što efikasnija i potpuna. Zatim se za dezinfekciju može koristiti plavi kamen i sumporne trake.  Treba naglasiti da prilikom korištenja plavog kamena ili modre galice te ostalih preparata na bazi bakra treba zaštiti sve metalne dijelove u plasteniku jer u protivnom dolazi do korozije.

Prilikom paljenja sumpornih traka oslobađa se SO2  kojim se vrši dezinfekcija zatvorenog prostora u roku 24 h, ali je potrebno plastenik ostaviti i duže zatvorenim (par dana) tek nakon toga plastenik otvoriti i prozračiti. Dezinfekcija na ovaj način se obavlja u periodu mirovanja kada se uzgajane biljke ne nalaze u  plasteniku.

Čišćenje oko plastenika i ponašanje u plasteniku

Prostor oko plastenika mora biti čist od korova, čvrstog i tekućeg otpada. Preporučuje se korov oko plastenika uništavati mehanički, kultiviranjem ili plijevljenjem. Svi zaposleni koji rade u plasteniku strogo moraju voditi računa o osobnoj higijeni ruku i higijeni odjeće jer to može dovesti do pojave nekih patogena koji izazivaju pojavu zaraze na biljkama. Također nikako ne ulaziti s cigaretom u plastenik. Pušenje duhana je strogo zabranjeno jer se na taj način može prenijeti virusne bolesti na uzgajane biljke. Također je bitno voditi računa o čistoći alata i pribora koji se koristi u plasteniku.

Dezinfekcija zemljišta

Dezinfekcija zemljišta je jedna od najvažnijih i osnovnih fitosanitarnih mjera kojom se uništavaju paraziti, kukci, nematode i sjeme korovskih biljaka. Dezinfekcija se uspješno obavlja primjenom visoke temperature 80 – 120 °C (pregrijanom vodenom parom ili solarizacijom) i kemijskim preparatima Basamid granulatom na bazi aktivne tvari dazomet (97,0%). Preporučuje se Basamid granulat ne koristiti pri visokim temperaturama jer prebrzo dolazi do njegove razgradnje i na taj način dezinfekcija je nepotpuna. Samo bolje opskrbljeni agro - centri imaju u ponudi Basamid granulat.

Često se poljoprivredni proizvođači u nepronalasku ovog preparata, a i zbog njegove visoke cijene i velikog pakiranja odlučuju za djelomičnu dezinfekciju zemljišta koristeći zemljišne insekticide kojima uništavaju samo prezimljujuće oblike kukaca u toku mirovanja. Neki od tih preparata su: Galation super (Galenika Fitofarmacija), Radar (Galenika Fitofarmacija), Force (Singenta), Dursban (Chromos Agro) itd.

Anaerobna dezinfekcija zemljišta

Novija metoda tzv. anaerobna dezinfekcija zemljišta otkrivena je krajem 90-tih  godina u Japanu i Nizozemskoj i znanstvenici je još istražuju. Anaerobna dezinfekcija zemljišta je biološka metoda koja se bazira na anaerobnim uvjetima pogodnim za mikroorganizme koji kontroliraju prezimljujuće oblike štetnika u zemljištu, te bolesti i korove. Stvaranje anaerobnih uvjeta može se provesti na više načina:

  • unošenjem lako razgradljivog izvora ugljika, kao što je postrni usjev ili organska supstanca inkorporirana u zemljište, i sama upotreba stajnjaka pri proizvodnji povrća povećava koncentraciju CO2 u zraku unutar plastenika;
  • prekrivanje zemljišta plastičnom folijom kako bi se održala vlaga iznad kapaciteta zemljišta, malčiranje ima za cilj sprječavanje  razvoja korova, smanjenje aktivnosti insekata, smanjenje gubitka vlage i očuvanja strukture tla;
  • navodnjavanje zemljišta do zasićenja kako bi se stvorili anaerobni uvjeti.

Tijekom ovih procesa anaerobni razgrađivači koriste dodatni ugljik koje koriste organske kiseline štetne za patogene.

Foto: Bigstockphoto/Alis Photo


Tagovi

Fitosanitarne mjere Plastenik


Autorica

Danijela Plavšić

Danijela Plavšić

Inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom. Uvijek spremna na nove izazove u sektoru agrobiznisa. U stalnom kontaktu s poljoprivrednim proizvođačima i njihovim problemima!

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi