Dva puta ostala bez posla pa otvorila OPG i počela proizvoditi povrće

"Jedno povrće iz zemlje, a drugo u nju", radno je geslo Koprivničanke Željkice Harači, koja je prije dvije godine na svojem gospodarstvu počela proizvoditi povrće. Poljoprivredom su se bavili i njezini roditelji, pa je i ona završila Srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Dvadeset i pet godina radila je u laboratoriju koprivničke tvrtke "Sjemenarstvo", no proizvodnja se ugasila, tvrtka propala i Željkica ostala bez posla.

"Nakon toga zaposlila sam se u jednoj državnoj instituciji na administrativnim poslovima. Ugovor sam dobila na određeno vrijeme od pet godina. Naravno da takav posao ima svojih prednosti, jer nije ti važno jel vani pada kiša i jel prevruće i znaš da će plaća biti redovna, no u radu s papirima, nisam bila najsretnija. Stalno me nešto vuklo van, na zemlju, na svježi zrak. I nakon što mi poslije pet godina rada, ugovor nije produžen, opet sam ostala bez posla.

No, rekla sam sama sebi da nema razloga kukati, da je svako zlo za neko dobro, i da sad imam priliku posvetiti se poslu za koji sam se i školovala. I tako sam početi proizvoditi povrće i biti sama svoj šef. Nestalo je one radne sigurnosti i komfora, ali opet, povrćarstvo mi je kao samohranoj majci, omogućilo da si napravim dnevni raspored onako kako mi je odgovaralo. Znala sam što moram napraviti, ali sam sama odlučivala kako i kada", priča nam Željkica.

Bila sam presretna što sam dobila novac za modernizaciju proizvodnje

Prijavila se na natječaj za podmjeru 6.3.1 Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava iz Programa ruralnoga razvoja i nadala se da će uspjeti dobiti nepovratnih 113.644.50 tisuća kuna, kako bi nabavila potrebne strojeve, opremu i proširila proizvodnju.

"I nitko nije bio sretniji od mene kad sam doznala da sam prošla. Nikad mi u životu ništa nije palo s neba i ovaj mi je novac doista dobro došao. Utrošila sam ga na kupnju kombajna za vađenje krumpira, stola za presadnice i stroja za pranje povrća, postavljanje solarnih panela na radnu prostoriju kao i sustava navodnjavanja na proizvodne površine, nabavu još jednog plastenika te proširenje postojećeg. Bez tih novaca, ništa od toga ne bi si mogla priuštiti", ističe ova Koprivničanka.

Povrće proizvodi na 2,5 hektara površina od čega se 280 m2 odnosi na plastenike. Ni sada, kad smo već uvelike zagazili u studeni, plastenici nisu prazni, a povrća ima još i na otvorenom.

"Evo vani su mi još raštika, zelje, mrkva, peršin, celer i poriluk, a u plastenicima imam papriku, feferone, blitvu, patlidžane, špinat i razne salate. Na jednoj rali rastao mi je krumpir, a zbog plodoreda sam imala i nešto kukuruza te pšenice. Sve je jako dobro rodilo i još jednom sam se uvjerila da je za to uvelike zaslužna kvalitetna zemlja. Recimo na dijelu gdje sadim povrće, tlo na proljeće obavezno frezam te stavim u njega pelete stajskoga gnoja i humus. I sad, otkako sam dala napraviti sustav navodnjavanja, stvarno nema problema. Ma nema toga što na podravskoj zemlji neće uspjeti, ako se kvalitetno radi", kaže Željkica Harači.

Svoje povrće prodaje na kućnom pragu i na koprivničkoj tržnici. Iako joj je gospodarstvo u predgrađu, dobro joj je, kaže, došlo što su proteklih godina u blizini napravljene stambene zgrade, pa domaćice dođu same k njoj po povrće i pritom vide gdje ono raste i da je svježe.

Najisplativije je proizvoditi puno vrsta povrća u manjim količinama

"One osnovne vrste nije problem prodati, no na neke sam kupce morala "navikavati.“ Primjerice, raštika je izuzetno zdrava i u Dalmaciji i Hercegovini je teško naći gospodarstvo koje je nema u svom vrtu, dok je ovdje ljudima bila prilično nepoznata. Slično je bilo i s rikulom, rabarbarom i još nekim povrćem. Zato sam ispočetka te vrste kupcima na tržnici znala dati besplatno i rekla neka ga probaju, pa ako im bude dobro, ubuduće će znati gdje ga mogu kupiti.

Također sam im pomogla i s receptima za pripremu i moram priznati da su to bili dobri potezi. Ljudi su cijenili što su nešto dobili besplatno, pa su se o tome još malo i sami raspitali i sad, evo i te vrste prodajem bez problema. Primjerice, većina kupaca sad odmah na tržnici prepozna raštiku, znaju da je izuzetno zdrava i da ju je dobro jesti baš u ovim mjesecima kad je vrijeme sve hladnije, jer biljka obiluje vitaminima i mineralima i vrlo se brzo i jednostavno priprema“ doznajemo od koprivničke povrtlarice Željkice Harači.

Sve račune o utrošenom novcu dobivenom putem natječaja iz Programa ruralnog razvoja, Željkica brižno čuva i što se nje tiče, kaže, inspekcija može doći u kontrolu kad god poželi. Jer, svaku je kunu utrošila onako kako je trebala.

Foto: Sandra Špoljar i OPG Harači