• OPG Dunatov
  • 18.03.2020. 12:30
  • Zadarska, Diklo, Zadar

Drita Dunatov: Rad u prirodi najbolja je prevencija protiv koronavirusa!

Jačaš tjelesnu i duhovnu kondiciju, proizvodiš hranu umjesto da buljiš u televizor i pratiš panične vijesti. Možda nas ova pandemija opameti, kaže Drita Dunatov čiji je štand ovih dana prazan već u 10 sati.

Foto: Iz albuma Drite Dunatov
  • 3.742
  • 5.623
  • 1

Nije svako zlo za zlo pa ni korona virus. Možda nas osvijesti pa konačno počnemo proizvoditi hranu, kaže Drita Dunatov, vlasnica istoimenog OPG-a iz zadarskog prigradskog naselja Dikla. Imamo, dodaje, bogomdane uvjete, više od milijun hektara neobrađene zemlje, a i ono što se obrađuje uglavnom se ne navodnjava. Kaže, mogli bi hranu izvoziti, a mi uvozimo više od 50 posto povrća i voća, još više mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa…

Strah od nestašice hrane

Ma, govori nam, trebali ste doći jutros ranije na tržnicu pa da vidite koliki red je bio ispred kioska za kokoške.

"Bez obzira na uvjeravanja političara i kriznih stožera da hrane ima dovoljno, da neće biti problema s opskrbom ljudi se boje, ne viruju više nikome. Zašto? Baš zato što znaju što nemamo vlastitu proizvodnju, da se puno toga uvozi. Misle, ako se zatvore granice, ostat će gladni", govori Drita, koju smo zatekli za štandom na kojemu već u 10 sati nije ostalo ništa. Prodala se blitva, mlade prokulice, poriluk, peršin, rotkvica, čimulice i zaperci od brokule.

Drita na svom OPG-u ima i jato koka nesilica 

“Sve što sam donijela to sam i prodala”, govori Drita. Godi joj što njezine mušterije svoj ručak planiraju prema ponudi na njezinom štandu. Znaju kad je “štađun” kojeg povrća. Znaju i da su biljke zdrave"A ako ih i tretiram radim to sa najmanjim mogućim karencama. Od korova ih štitim isključivo sa motika-cidom i čupo-cidom”, duhovito pojašnjava Drita Dunatov kako joj bez kemije uspjeva uzgojiti tolike količine povrća.

Najbolja prevencija protiv koronavirusa

Njezina je deviza: Što je u mom polju to je i na mojem štandu. Ne prodaje ništa tuđe, s veletržnice, iz otkupnih centara, ZKM-a, Samirića ili nedajbože iz trgovačkih centara.

“Sada je vrijeme za sadnju povrća pa više vremena provodim u povrtnjacima. Rad u prirodi bez kontakata s puno ljudi najbolja je prevencija protiv koronavirusa. Jačaš tjelesnu i duhovnu kondiciju, proizvodiš hranu umjesto da buljiš u televizor i pratiš panične vijesti”, nastavlja Drita koja je upravo tog dana posadila krumpire na površini od 2.000 metara četvornih i rasadila kapulicu na tisuću kvadrata. Radila je od jutra do mraka, punih 12 sati. Kao i prijašnjih dana sadeći brokulu, kupus špicar, proljetni kelj, razne vrste (15 sorti!) salata, matovilac, špinat, mrkvu, ciklu, korabu, rotkvice…

Dobila otkaz pa u ratu počela proizvoditi povrće

Nije nezadovoljna, ali ipak, ne krije da je cijela ova situacija podsjeća na dane uoči Domovinskog rata. “Onda kao i sada činilo mi se da sanjam, da to nije tu kod nas. A onda strahuješ, isčekuješ onu prvu granatu koja će pasti na tvoj grad i tako iz dana u dan, nelagoda za nelagodom”, glasno razmišlja Drita. Pred rat ona je ostala bez posla. Sa dvoje nejake djece. Tek rođenim sinom Marinom i trogodišnjem kćerkom Petrom.

Suprug Damir je kao dragovoljac otišao na bojište. Jedini izvor prihoda bila je njegova tadašnja plaća od 100 njemačkih maraka, što nije bilo dovoljno ni za najosnovnije, kruh i mliko, pa je pala odluka da se počnu baviti poljoprivredom.

Na 1.000 kvadrata 17 suvlasnika

U Diklu na Dritinoj  djedovini, bez prethodnih iskustava, alata i potrebog znanja raskrčili su šikaru i na zemlji koja je 40 godina stala u ledini počeli proizvoditi povrće. Najprije pomidore i paprike. Već iduće godine Drita je počela prodavati najprije na štandu u Preku na otoku Ugljanu, odakle je suprug. Dva puta bi tjedno odnijela po 30-ak kg pomidora, dvi, tri vriće paprike i za tjedan dana dana bi zarađivala tadašnju muževu plaću. U međuvremenu su proizvodnju proširili na 1.500 kvadratnih metara.

Vlastitim sredstvima podigla je i plastenik 

“Obrađujem zemlju koju su mi ustupili katastarski vlasnici. A, kakva je situacija bit će vam jasno ako kažem da sam za površinu od 1.000 metara četvornih morala pitati za suglasnost 17 suvlasnika”, kaže Drita.

Nesređeni vlasnički odnosi prva su prepreka o koju se spotaknu mnogi koji se krenu baviti poljoprivrednom proizvodnjom. “Grunt (Imovinsko pravno odnosi, op.a.) je nesređen u cijeloj državi, iako smo od EU dobili novac za nove katarstarke izmjere i sređivanje vlasništva. Ali, novac je u međuvremenu potrošen, a  zemlja je ostala svačija i ničija, osim one na koju se u međuvremenu upisala država”, kaže Drita.

Proizvodi povrća za 50 obitelji

Uz suglasnost suvlasnika ona je na predjelima Okoša i Pitaliština zapadno od dikljanskih bunara zaokružila posjed na ukupno 1,8 hektara, nabavila neophodne strojeve, podigla plastenik za proizvodnju rasada, izbušila tri bušotine za navodnjavanje… Bez kredita i poticaja. Sve je, kaže, financirala iz vlastite proizvodnje. Nije se natjecala ni za sredstva iz ruralnog razvoja. Nema uvjet jer nije vlasnica zemlje, a zemlja koju obrađuje ustupljena joj je većinom “na riječ”,  bez ugovora.

Na pitanje može li se od proizvodnje povrća na tako malom, unajmljenom posjedu živjeti, Drita odgovara lakonski kratko: “Naravno da može. Na 1,8 hektara može se proizvesti povrća za 50 obitelji. A od tolike proizvodnje jedna obitelj može solidno živjeti pod uvjetom da sama, u maloprodaji trži svoje proizvode”, kaže Drita. Osim navedenog sezonskog povrća ona i njezina obitelj uzgajaju i 50 stabala maslina, uz njih je i sada nasad sa 1.000 sadnica artičoka, a u slobodnom uzgoju drže i poveće jato koka nesilica koje će uskoro udvostručiti. S kokama je ciklus proizvodnje zaokružen jer bolje je da ostatke povrća i lišćina pojedu one nego da se viškovi bacaju.

“Kad ne beremo masline, beremo jaja. Kod nas berba nikad ne prestaje”, kaže uz karakterističan osmijeh ova vrijedna žena.  

Najpoznatija “žviždačica” protiv švercera

Osim što je mnogi poznaju kao piljaricu koja prodaje isključivo vlastite proizvode, Drita Dunatov je u Zadru najpoznatija kao “žviždačica” protiv švercera. Podsjetimo, prije nekoliko godina stvar se toliko zaoštrila da su joj mnogi prijetili, lažno je prijavljivali tako da su inspektori umjesto u provjeru okorjelih švercera dolazili u kontrolu njenih nasada. Pravili zapisnike čak i za to što na pojedinim parcelama nije imala istaknutu tablu OPG Drita Dunatov.

“Šverceri su naučili kupce da tijekom cijele godine imaju sve vrste voća i povrća”, kaže Drita. Nije pomoglo ni uvođenje fiskalnih blagajni jer vlasnici OPG-a nisu obvezni izdavati račune. "Tako švercer osnuje OPG, ne proizvodi ništa ili malo, a prodaje sve i svašta. Ne zakida tako samo državu i potrošače nego, što je još gore, ubija volju za radom pravim proizvođačima. Efekti su isti kao i kod korupcije. Blokira svaku aktivnost, volju za radom i stvaranjem, za sve osim za marčapiju", govori Drita.

Za propast krivi poticaji

Ona smatra da su za propast poljoprivredne proizvodnje dijelom krivi i poticaji koji se isplaćuju za njive i pašnjake, a ne na proizvodnju, odnosno na prodane proizvode. Ovako, netko nema nijednu kravu ili ovcu, dobiva poticaje za pašnjake. Pa gdje toga ima, znakovito pita Drita.

Proizvodi i presadnice povrća

"Puno toga je “krivo nasađeno”. Uz blagoslov političkih elita, umjesto zadruga i proizvođačkih organizacija, još uvjek imamo otkupljivače i prekupce koji “ordiniraju” između proizvođača i potrošača. Uvozni lobiji ciljano omalovažavaju domaću proizvodnju i kad se sve zbroji i oduzme nije ni čudno što imamo sve manje svoje hrane. Možda nas”, kaže Drita, “ova pandemija opameti”.

"Nekako vjerujem da će se svaka obitelj vratiti svom komadiću zemlje i vlastitom proizvodnjom prehranjivati sebe. Na 150 kvadrata četveročlana obitelj može proizvesti 300 kg povrća, hraniti sebe i čuvati svoje zdravlje”, zaključuje u svom stilu Drita Dunatov, vlasnica istoimenog OPG-a iz Dikla, koja za sebe kaže da radi što voli i voli što radi. Toliko da je za kraj poručila: “Ja svoju motiku ne bih mijenjala ni za predsjedničku, premijersku, direktorsku pa ni za nijednu drugu fotelju”.


Fotoprilog


Tagovi

Drita Dunatov Koronavirus Diklo Žviždačica protiv švercera


Autor

Nedjeljko Jusup

Nedjeljko je dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Evo, Karolina me izazvala pa postam svoje "poljoprivredne" fotke. Moji se nisu bavili poljoprivredom... Pročitaj cijelu bilješku »