AgroKlub.com

\

Povrćarstvo

Dobrodošli na AgroKlub.com!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.com » Povrćarstvo » Dok povrće čeka, vlasnici plastenika ganjaju papire!

Dok povrće čeka, vlasnici plastenika ganjaju papire!

Zakoni naši svagdašnji

Dok povrće čeka, vlasnici plastenika ganjaju papire!

Datum: 06.12.2017. 15:00 |

3

Kategorija:

Povrćarstvo

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja trebalo bi pojednostaviti proceduru podizanja plastenika i pronaći rješenje kojim bi biti zadovoljeni standardi struke na način koji bi poljoprivrednicima bio cjenovno prihvatljiv.

Kada je prije dvije godine Koprivničanka Željkica Harači otvorila OPG i počela se baviti proizvodnjom povrća, kupila je i dva plastenika. Prijavila se potom na natječaj iz Programa ruralnog razvoja, za potporu razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava, prošla i dobila novac. No pripremajući potrebnu dokumentaciju, upala je u borbu s administracijom koja i dalje traje. Pokazuje nam do sada prikupljenu hrpu raznih dozvola i dokumenata, ali to niti približno još nije sve.

Najgore od svega je činjenica, da bi je administrativni poslovi mogli koštati gotovo kao polovica novog plastenika. Da se nije javila na taj natječaj ne bi niti znala kakvu papirologiju povlače sa sobom kupnja i postavljanje plastenika.

Dok povrće u plasteniku čeka, ja ganjam papire

“Do sada sam već na papirologiju potrošila pet tisuća kuna. Još uvijek čekam odgovor na pitanje treba li mi za plastenike i uporabna dozvola i još mnogo toga, što bi me moglo koštati dodatnih 10-ak tisuća kuna. I službenici u gradskoj upravi dosta su se namučili tražeći najjednostavnije rješenje. A novi plastenik od 180 kvadratnih metara platila sam 45 tisuća kuna. Kad sam kretala u posao uzgoja povrća, nisam ni sanjala o takvim troškovima. Kao da radim legalizaciju kuće. Prestrašno je to. Tim sam povodom kontaktirala i jednu arhitekticu te doznala da nisam jedina koju muče te stvari“ ističe Željkica.

Pomoć je potražila od koprivničke arhitektice Ivane Gregurec, koja u svom poslu često nailazi na brojne članke raznih zakona, čija nelogičnost ili dvosmislenost zbunjuju i same arhitekte. Stoga je, kaže, potaknuta željom da riješi problem, poslala dopise Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja te Ministarstvu poljoprivrede, u kojima je ukazala na činjenicu da je procedura podizanja plastenika toliko komplicirana i skupa da dovodi u pitanje smisao korištenja poticaja odnosno novca dobivenog temeljem natječaja iz Programa ruralnog razvoja.

I nama arhitektima je u interesu da se stvari pojednostave

“Krajem listopada uputila sam upit Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja vezan uz potrebu izdavanja uporabne dozvole za plastenike u kojem sam zamolila da se davanjem mišljenja razriješi dvojba je li izdavanje uporabne dozvole za plastenik potrebno ili nije. Ubrzo sam dobila njihov odgovor u kojemu, između ostaloga stoji, da je za plastenike određene Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, koji su namijenjeni obavljanju poljoprivredne djelatnosti, potrebno ishoditi uporabnu dozvolu.

S druge strane, uporabna dozvola ne bi bila potrebna kada bi plastenik služio proizvodnji za vlastite potrebe. A znamo da poljoprivredna djelatnost, u većini slučajeva, nije vezana na građevinu nego za tlo. Ona se obavlja na dijelovima katastarskih čestica koji su upisani u ARKOD sustav. Dakle, samo podizanje plastenika nije uvjet za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, odnosno, ne postoji rješenje koje bi se donosilo za obavljanje poljoprivredne djelatnosti u plasteniku, niti je ono potrebno", ističe arhitektica Gregurec.

Iz Ministarstva poljoprivrede stigao joj je, pak, odgovor u kojem, između ostaloga stoji da su "prijedlozi koje je Ministarstvo poljoprivrede u vezi s ovom problematikom pripremilo zajedno s proizvođačima voća i povrća, proizvođačima plastenika i staklenika i opreme za plastenike i staklenike te inženjerima arhitekture i građevine, poslani Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja i u najvećoj mjeri su i prihvaćeni."

"Jedino što je promijenjeno u odnosu na prethodni Pravilnik po ovom pitanju je odredba da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta mogu graditi plastenici širine od 6 do najviše 10 m, najveće radne visine 3,5 m i 6 m u sljemenu, ali u skladu s tipskim projektom. I dalje ostaje obaveza izdavanja uporabne dozvole uz koju su vezani i dodatni troškovi, bez obzira je li potreban glavni projekt, jer je ona definirana Zakonom o gradnji. Mišljenja sam da bi Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja trebalo pojednostaviti proceduru podizanja plastenika. Trebalo bi pronaći optimalno rješenje kojim će biti zadovoljeni standardi struke, ali na način koji bi krajnjim korisnicima bio cjenovno prihvatljiv", zaključuje koprivnička arhitektica Ivana Gregurec.

Naši se poljoprivrednici pitaju je li i drugdje tako

No ova podravska poljoprivrednica nije jedina koja puno vremena, umjesto na povrće u plasteniku, troši na prikupljanje dokumenata. Nemali broj hrvatskih povrćara i cvjećara s ovim problemima već duže upoznaju i našu zastupnicu u Europskom parlamentu i članicu tamošnjeg Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, Marijanu Petir.

"Da, javljaju se i žale kako moraju prilikom gradnje plastenika ili staklenika obvezno tražiti građevinsku dozvolu, što im stvara nemali dodatni trošak koji nepovoljno utječe na implementaciju projekata u poljoprivredi. Hrvatski su zakoni trenutačno takvi kakvi jesu, no to nikako ne znači da se ne mogu promijeniti. I nadam se da će oni, koji to mogu, taj proces i započeti. Sada nemam utjecaj na to, ali su me svi ti upiti potaknuli da od Istraživačkog centra Europskog parlamenta prikupim informacije o tome kakva je situacija s postavljanjem plastenika i staklenika u drugim državama EU", ističe Petir.

Što je manji plastenik, manja je i papirologija

Prema odgovoru koji je zaprimila može se zaključiti da je u većini država članica potrebna određena dozvola za takvu vrstu investicije, a o kakvoj je točno dozvoli riječ, razlikuje se od države do države. Navest ćemo i nekoliko primjera. U Austriji je građevinska dozvola potrebna, ovisno o veličini objekata. Za one najmanje nije potrebna nikakva, za veće trebaju opis projekta i nacrt, dok je za velike potrebna i građevinska dozvola. Točna kategorizacija prema dimenzijama nije ista u svim dijelovima te zemlje. Slično je i u Francuskoj.

Konkretno, ako je objekt niži od 1.80 m, nema potrebe za nikakvom dozvolom, međutim ukoliko je veći, određene dozvole poljoprivrednici moraju nabaviti. Također je nužno dostaviti i potvrdu o pravovaljanoj poljoprivrednoj aktivnosti. Što se pak Njemačke tiče, svaka od 16 saveznih država i pokrajina ima različite odluke koje se tiču gradnje staklenika i plastenika. No svima je zajedničko da se moraju poštivati urbanistički planovi te opća pravila gradnje.

Poljsko zakonodavstvo se ne bavi plastenicima, a u Andaluziji je dovoljan formular

U Italiji za pokretne objekte koji se koriste samo sezonski, nisu potrebne nikakve dozvole, dok za trajne trebaju dozvole koje izdaju lokalne vlasti. U roku od 60 dana projekt moraju odobriti ili odbiti, a ukoliko se gradnja dozvoli, objekti ne smiju biti viši od 7 metara. U Poljskoj nema zakona koji bi se posebno odnosio na plastenike i staklenike, ali za gradnje objekata do 35 m2 nije potrebna dozvola, već samo treba obavijestiti lokalnu vlast o izgradnji. Ukoliko objekt prelazi 35 m2 potrebno je pribaviti sve dozvole propisane Zakonom.

Spomenimo još i Španjolsku u kojoj je gradnja plastenika i staklenika regulirana na lokalnoj i regionalnoj razini. Za gradnju objekta potrebna je dozvola lokalne vlasti, a uvjeti izgradnje razlikuju se od regije do regije. U Andaluziji npr. nije potrebna nikakva dozvola, jer se plastenici i staklenici smatraju jednostavnom konstrukcijom, pa je dovoljno da poljoprivrednici ispune samo jedan obrazac.

Hoće li se u Hrvatskoj što po tom pitanju doista promijeniti i hoće li naši proizvođači povrća i cvijeća koji počinju ili proširuju plasteničku proizvodnju i dalje morati prikupljati i plaćati raznu dokumentaciju tešku 10-ak i više tisuća kuna, iako im zapravo nitko sa sigurnošću ne može garantirati da to iz postojeće zakonske regulative moraju, pokazat će vrijeme.

Foto: Sandra Špoljar

Broj pregleda članka: 2507; Uspješnost članka: 288.35

Tagovi: Marijana Petir, Građevinska dozvola, Plastenici, Proizvodnja povrća, Uporabna dozvola, Andaluzija, Željkica Harači, Ivana Gregurec, arhitekti

Ključne riječi članka: dok, povrce, ceka, vlasnici, plastenika, ganjaju, papire, plastenika, dozvola, dozvole, potrebna, staklenika, plastenik, potrebno, gradnje, tisuća, plastenike, još, povrća, ukoliko, djelatnosti, poljoprivrednici, poljoprivredne, graditeljstva, rješenje, plasteniku, dalje, gregurec, prostornoga, uređenja, povrće, uporabne, tisuća kuna, nije potrebna, uporabne dozvole, poljoprivredne djelatnosti, nije potrebna nikakva, obavljanje poljoprivredne djelatnosti, između ostaloga stoji, programa ruralnog razvoja


Sandra Špoljar

Svi tekstovi autora

Autorica Sandra Špoljar

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.


Slike Dok povrće čeka, vlasnici plastenika ganjaju papire!