Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zaštita bilja
  • 18.03.2022. 18:00

Crna noga: Kako spriječiti propadanje presadnica povrća i cvijeća?

Crna noga je bolest koja za vrlo kratko vrijeme može uništiti sve biljke u rasadniku. Često se javlja na presadnicama paprike, rajčice, krastavca, zelene salate, kupusa, patlidžana, kao i raznog cvijeća

Foto: Julijana Kuzmić
  • 1.299
  • 114
  • 0

Proizvodnja rasada je zahtjevna, jer su biljke izložene pojavi raznih bolesti koje mogu dovesti do propadanja svih biljaka. Jedno od takvih je takozvana crna noga presadnica, a izazivaju ga razne gljivice: Olpidium, Pythium, Rhizoctonia. Za sve njih je zajedničko da žive u površinskom sloju zemljišta i uglavnom se razvijaju na mrtvoj organskoj tvari. Okidač za njihovu pojavu na mladim biljkama je velika vlažnost zemljišta.

Bolest se često javlja na rasadu paprike, rajčice. krastavca, zelene salate, kupusa, patlidžana, kao i raznog cvijeća.

Simptomi bolesti

Za oboljenje je karakteristično da biljke naglo venu i poliježu. Javlja se od klijanja i dalje tijekom razvoja. Tada je tkivo mlade biljke nježno i osjetljivo. Gljivice prekidaju vezu između korijena i nadzemnog dijela. Biljno tkivo postaje tamno, a nekroza prstenasto zahvaća biljku od osnove i dalje se širi na stablo i korijen. U osnovi stabla dolazi do suženja.

Zaražene biljke prepoznaju se po smanjenju turgora listova koji postaju opušteni i žuti. Dolazi do polijeganja biljaka i njihovog propadanja. U vrlo kratkom periodu možemo ostati bez rasada.

Zaštita od bolesti

Kako bi spriječili pojavu bolesti potrebno je da znamo u kakvim se uvjetima javlja. Pojavi i širenju će pogodovati pregusta sjetva, višak vlage, ako je pretoplo, slabo provjetravanje i ako su mlade biljke izložene naglim promjenama temperature.

Ne sijte sjeme pregusto (Depositphoto/koromelana.yandex.ru)

Kako bi spriječili pojavu crne noge potrebno je veliku pažnju pokloniti preventivnim mjerama. Supstrat za sjetvu treba biti kvalitetan i dezinficiran. Za sjetvu koristiti samo zdravo, dezinficirano sjeme koje se odlikuje velikom klijavošću. Birajte sorte koje su otpornije. Ne pretjerujte sa zalijevanjem i osigurajte ventilaciju zraka. Biljke trebaju imati dovoljno svjetlosti za svoj rast i razvoj. Posude za sjetvu, alat i prostor trebaju biti dezinficirani.

Sprječavanje pojave bolesti je ključno. Mogu se koristiti kemijska i prirodna sredstva. Veliki je izbor kemijskih sredstava koji djeluju protiv polijeganja rasada. Obično se radi o sistemičnim fungicidima koji se primjenjuju neposredno nakon sjetve, poslije nicanja i pikiranja ili kada se pojavi prvi pravi list (lubenica). Termin primjene i koncentracija ovise od povrtne vrste koju tretirate.

Bolesti i štetnici na presadnicama povrća - kako ih izbjeći?

Prirodna sredstva imaju preventivno djelovanje. Ona ne mogu uništiti gljivicu kada jednom prodre u tkivo biljke.

Preventivne mjere

Kao dio preventivnih mjera može se svakih sedam dana obavljati zalijevanje otopinom sode bikarbone umjesto zalijevanja čistom vodom. Priprema se od 200ml vode i jedne žličice sode bikarbone. Sve se dobro promiješa.

Ne zalijevajte rasad previše (Foto: Depositphotos/fordvika)

Crvene ljuske luka u količini od 20g preliti sa 1l vode i ostaviti 24h. Ovom otopinom se mogu tretirati biljke i zalijevati zemlja. Vrlo je učinkovito preventivno sredstvo. Umjesto ljuski luka možemo koristiti neven.

Za zalijevanje umjesto vode se može koristiti otopina češnjaka koji će osim fungicidnog imati i insekticidno djelovanje.

Kada se bolest pojavi na pojedinačnim biljkama dobro je pomiješati pepeo i ugljen u prahu u omjeru 1:1. Ovom smjesom se posipa površina supstrata. Može se korisiti samo pepeo ili vermikulit. Sloj je tanak, tek 2 do 3 mm, a ima ulogu usvojtii višak vode i spriječiti dalje širenje gljivica koje su izazvale bolest.


Tagovi

Crna noga Presadnice Polijeganje rasada Zaštita rasada Gljivične bolesti Rasad Ljuske luka Soda bikarbona Preventivne mjere Pepeo Ugljen Višak vode


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.