• Uzgoj čičoke
  • 28.02.2016. 13:30

Čičoka - odlična zamjena za krumpir

Gomolji čičoke su odlična zamjena za krumpir i hrana za dijabetičare. Mlade stabljike i listovi mogu se koristiti u pripremi variva. Kada se sadi i kako se uzgaja?

  • 2.647
  • 282
  • 0

Čičoka Helianthus tuberosus vodi porijeklo iz Južne Amerike i prema izgledu nadzemnog dijela vrlo je slična suncokretu. Pripadaju istoj porodici glavočika.

Poznata je pod raznim nazivima: Jeruzalemska artičoka, Slatka repa, Mačja repa, Morska repa, Zemljina kruška, Divlji krumpir, Slatki krumpir, Stoljetni krumpir.

Biljka slična suncokretu

To je višegodišnja biljka koja na istom mjestu ostaje duži niz godina. Korijen čičoke je vrlo dobro razvijen i na njemu se formiraju sočni gomolji, različitog oblika, boje i veličine, ovisno o sorti. Na gornjoj strani gomolja nalazi se više pupoljaka iz kojih će se razviti vegetativni izdanci (nove biljke). Gomolji izvan zemlje brzo dehidriraju i gube hranjivu vrijednost. Prosječna masa gomolja je 20 do 100 g. Stablo čičoke je jednogodišnje, razgranato, debljine 2 do 3 cm i dostiže visinu od 1,5 do 2 m (ponekad i do 3 m). Listovi su srcoliki na dužim drškama. Cvjetovi, žuti ili crvenosmeđe obojeni slični su cvjetovima suncokreta, dimenzije 4 do 8 cm.

Savjeti za uzgoj čičoke

Čičoka se uzgaja izvan plodoreda u posebnom dijelu vrta na osunčanom terenu ili slaboj sjeni. Njeni zahtjevi prema tlu su mali, ali preferira rahla tla sa ph 6 do 7,5. Bazna tla ne preferira. Voli tlo dobro opskrbljeno vlagom. Može se razmnožavati iz sjemena i gomolja. U našim uvjetima se najčešće razmnožava gomoljima. Sadnja se obavlja tijekom jeseni ili proljeća. Za sadnju se koriste mali i glatki gomolji veličine jajeta. Ukoliko se radi jesenska sadnja onda gomolji ostaju u cijelosti, a ako se odlučimo za proljetnu sadnju gomolji se mogu podijeliti na nekoliko dijelova. Tokom jesenske sadnje gomolje oštećuju glodavci i zato je proljetna sadnja bolja.

Sadnja se obavlja u vrijeme sadnje krumpira na dubinu od 15 cm, međuredni razmak je 60 do 80 cm, a razmak u redu je 30 do 40 cm. Što je veća plodnost tla to je i veći razmak posađenih gomolja. Sadnja se može obaviti ručno ili sadilicama za krumpir. Prihranjuje se kada je biljka visine 20 cm. Veliki je potrošač kalija. Gomolji mogu podnijeti vrlo niske temperature od -25 do -30ºC, a nadzemni dio strada na temperaturi od -2ºC. Tijekom prve godine potrebno je ukloniti korov, a sljedećih godina čičoka guši sve oko sebe jer se agresivno širi. Vegetacijski period je 130 dana, biljka je kratkog dana, cvijeta i obrazuje krtole tokom srpnja i kolovoza. Prinos u vrtu po 1m² je 2 do 3 kg. Tokom godina potrebno je vađenjem gomolja prorijediti čičoku jer sama sebe zagušuje i gomolji će biti sitni.

Prednosti čičoke u odnosu na krumpir su što nju ne napada krumpirova zlatica i što ne obolijeva od plamenjače. Od bolesti na njoj se može javiti pepelnica i alternarija, posebno na kraju vegetacijskog perioda. Gomolje za ishranu koriste puževi i razni glodavci. Čičoka, zahvaljujući svojoj visini, gustim nadzemnim izdancima, dugim cvjetanjem, može se uzgajati kao vrlo dekorativna živa ograda. Njeni cvjetovi su dekorativni i u buketima za ukrašavanje interijera.

Kada vaditi i kako čuvati gomolje?

Gomolji čičoke se mogu vaditi u studenom, ali se mogu ostaviti u tlu sve do proljeća i vaditi prema potrebi sve do travnja. Gomolji koji se vade u jesen su malo gorki, dok su proljetni slađi zbog pretvaranja inulina u fruktozu. Za razliku od krumpira, gomolji čičoke imaju tanku pokožicu, zbog čega se ne mogu dugo čuvati i bez trapljenja se mogu održati do tri tjedna. U domaćinstvu ih treba staviti u frižider zamotane u papirnate vrećice. Ukoliko je gomolj sječen, može se sačuvati tek nekoliko dana.

Čičoka je odlična prehrambena namirnica

Gomolji čičoke su odlična zamjena za krumpir, mogu se jesti sirovi, kuhani, prženi i pečeni. Čičoka sadrži inulin i njen glikemijski indeks je nula, zbog čega ju koriste dijabetičari. Inulin sprječava nastanak kardiovaskularnih oboljenja, jer normalizira razinu triglicerida i kolesterola u krvi. Redovna konzumacija čičoke smanjuje masne naslage. Sadrži brojne vitamine (A, B1, B2, nešto manje vitamine C i D), mnogo mineralnih tvari (kalcija, željeza, kalija, cinka, fosfora), celulozu, bjelančevine. U prehrani se koristiti i mlade stabljike sa lišćem kao zeleno povrće i varivo.U područjima gdje se čičoka redovno konzumira pojava dijabetesa je smanjena za tri puta.


Povezana biljna vrsta

Čičoka

Čičoka

Sinonim: - | Engleski naziv: Jerusalem artichoke | Latinski naziv: Helianthus tuberosus L.

Čičoka potječe iz središnje Amerike, a već u pretkolumbijsko doba bila je proširena po cijeloj Americi, gdje je domaće stanovništvo koristilo gomolje kao zimsku namirnicu. Prema... Više [+]

Tagovi

Čičoka Glikemijski indeks Krumpirova zlatica Jerusalimska artičoka Heliathus tuberosus Zamjena za krumpir Sočni gomolji Rahlo tlo Sadnja čičoke


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Ranka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Gigantska mrkva i peršin iz moje prve bašče :)