Češnjak je naš neostvareni potencijal

Proizvodnja češnjaka bila je dosad zapostavljena u Vukovarsko-srijemskoj županiji, iako je riječ o iznimno dohodovnoj poljoprivrednoj kulturi kod koje je ostvareni profit po hektaru isti kao na 36 hektara pod pšenicom. Prema riječima Mare Čuljak, da bi proizvodnja češnjaka jače zaživjela na području te županije potrebno je postići zaštitu ozimoga slavonskoga češnjaka.

Češnjak je jednogodišnja ili dvogodišnja kultura s razvijenom lukovicom. Lukovica se sastoji od 10-20 češnjeva-lučica obavijenih ljuskom. Češnjak možemo podijeliti na: ozimi (jesenski), jari (proljetni) i alternativni. Češnjak nije kultura koja se mora saditi na velikim površinama kao kukuruz ili pšenica. Jedna od prednosti češnjaka je i to što njegov vegetacijski ciklus završava prije nego nastupe sušna razdoblja, što znatno smanjuje troškove proizvodnje. U Hrvatskoj se češnjak uzgaja uglavnom na malim površinama tako da su podaci o površinama uglavnom neprecizni, ali je poznat podatak da ga godišnje uvozimo oko 2.000 tona (1,8 milijuna dolara). Koristi se u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Sadrži važne ljekovite i nezamjenjive spojeve poput alina, alicina i mnogih drugih.

Uzgoj češnjaka

• Predradnje

Kod uzgoja češnjaka prvi korak je dobro pripremiti i obraditi tlo. Stoga je kod pripreme i obrade tla potrebno obratiti pozornost na:

1. Pretkulturu
2. Rezidue
3. Pridržavanje plodosmjene (4-5 godina)
4. Izvršiti analizu tla na dostupna hranjiva

Nakon što ste odabrali površinu i obavili predradnje, obavezno je voditi brigu oko suzbijanja postrnih korova na način da ih se mehanički provocira, a zatim uništava, ili primjenom totalnih herbicida. Mjesec dana prije sadnje jesenskog (ili u listopadu za proljetni) baciti oko 70 posto planiranog gnojiva i duboko zaorati (ostatak predsjetveno). Nipošto ne bacati svježi stajnjak za narednu godinu.

• Sadnja

Nekoliko dana prije sadnje započeti sa razdvajanjem lukovica da ih se stigne tretirati fungicidom te potom dobro osušiti. Minimalno tri dana prije sadnje (radna karenca) tretirati cijelu površinu insekticidom. Izvršiti što finiju pripremu sjetvenog sloja. Oštećene i bolesne lukovice ne saditi! Poželjno je izvagati sjeme radi vođenja evidencije. Nakon toga slijedi sadnja češnjaka (ručna ili strojna). Prilikom sadnje pokušati ostvariti sklop od oko 40 biljki po kvadratnom metru. Također je potrebno prilagoditi dubinu sadnje za jesenski (cca 5 cm) a za proljetni (cca 3 cm).

• Njega usjeva

Tijekom vegetacije, njega se sastoji od borbe protiv korova, natapanja, prihrane i zaštite od bolesti i štetnika. Prvo suzbijanje korova poželjno je bez obzira na zakorovljenost njive, nakon sadnje, a prije nicanja, lagano povaljati njivu i tretirati površinu nekim od dopuštenih zemljišnih herbicida kako bi se stvorio herbicidni film i što duže zadržao ponik korova. Ovo je bolja i jeftinija varijanta od uporabe selektivnih herbicida.

Osnovni štetnici u češnjaku su korovi, bolesti i insekti

Korovi čine značajne štete u svim kulturama pa tako i u češnjaku jer oduzimaju: hranjive tvari, prostor potreban za rast, sprečavaju i otežavaju mehaničku međurednu obradu, služe kao sklonište mnogobrojnim bolestima i nametnicima. Poželjno je poznavati vrste korova koje su prisutne na našim poljima i način njihova suzbijanja. Gotovo sve korove treba zaustaviti u vrlo ranom stupnju razvoja jer je u poodmaklom stadiju teže, skuplje ili pak nemoguće. Prilikom upotrebe herbicida obavezno koristiti isključivo dopuštena sredstva i pridržavati se uputa i karence. Preporučeno je upotrebljavati herbicide u SPLIT aplikacijama. Bolesti su sve prisutnije na našim poljima što zbog povoljnih mikroklimatskih uvjeta (visoka relativna vlažnost zraka + visoke temperature), što zbog nepoštivanja plodoreda i ne primjene sredstava za zaštitu bilja iz neopravdanih ekonomskih razloga.

Od početka nicanja pa sve do dana vađenja, češnjak je podložan mnogobrojnim napadima bolesti, nametnika i štetnika. Uspješnom borbom i pravovremenom zaštitom osiguravamo zdrav urod i dobar prinos. Način suzbijanja bolesti i štetnika mora se svesti na preventivu jer naknadne štete su nepopravljive.

U proizvodnji češnjaka danas dominira Kina, s udjelom od 81 posto u svjetskoj proizvodnji, a njena ekspanzija je počela potkraj prošlog stoljeća. Europska unija ima udio od svega jedan posto, a najveći proizvođač je Španjolska. Po prinosima koji se ostvaruju u Hrvatskoj, nalazimo se ispod svjetskog i europskog prosjeka. Ipak, kod proizvodnje češnjaka kvaliteta je bitnija od kvantitete, tu je prednost domaćih proizvođača češnjaka. Češnjak preferira uzgoj na lakšim i dobro dreniranim tlima s visokim sadržajem organske tvari. Naši proizvođaći večinom sade autohtone sorte češnjaka, za kojima vlada i velika potražnja. Takav češnjak karakteriziraju ekotipovi koji su slabe prilagodljivosti, što ograničava brzo širenje proizvodnje. Najveće štete na češnjaku čine :

• plamenjača (Peronospora destructor)
• siva plijesan (Botrytis cinerea)
• hrđa (Puccinia alli)
• bijela trulež (Sclerotium cepivorum)

Insekti čine značajne štete na češnjaku tijekom cijele vegetacijske godine. Prisutni su u tlu u obliku nematoda, sovica, žičnjaka, grčica hrušta, ličinaka češnjakove muhe, puževa. Izvan tla nam prijete insekti poput češnjakove muhe, duhanovog tripsa, raznih buhača i pipa. Osim obaveznih radnji na suzbijanju korova i štetnika izdvajamo i prihranu u dvije faze: fazi četiri lista i u fazi glavičenja, razbijanje pokorice po potrebi, međurednu kultivaciju, berbu, prijevoz i skladištenje.

Da biste se dodatno informirali o proizvodnji češnjaka, nazovite: Mara Čuljak , 099 877 4213 , Cerić, N. Š. Zrinskog 18, mail adresa: udrugacesnjak@gmail.com.