• Udruga za promociju sela
  • 04.04.2014. 08:00

Blago slavonskog sela - most od sela do grada

Nezaposlenost ne mora uvijek rezultirati očajem, beznađem i stagnacijom. Ponekad je dovoljno osvrnuti se oko sebe i stvari pogledati na drugačiji način.

  • 809
  • 269
  • 0

Slušajući kolegije na fakultetu, često puta bi čuli da krenemo od sebe i uočimo što nam nedostaje - možda ono postane uspješna ideja, poduzetnička priča. I upravo tako, prije nekoliko godina, u gradu u kojem je studirala, Matija Dominković je pokušala pronaći isproban lijek - češnjak. Međutim, nije ga pronašla, bio je dostupan samo onaj umjetni, bez svog karakterističnog mirisa i okusa.

Uzgojni potencijal jagoda

Teško je u gradu pronaći selo. Ta misao ju je držala od tog dana. A grad zna da selo ima prave, domaće proizvode. I tako je dvoje mladih ekonomista, nakon završenog pripravničkog staža odlučili osnovati udrugu „Blago slavonskog sela“ koja okuplja obiteljska poljoprivredna gospodarstva s ciljem plasiranja domaćih proizvoda u gradu. Netko bi rekao - to ima tržnica. No, razlika je u narudžbi, isporuci i vrsti proizvoda, jer sve je manje domaćih proizvoda na tržnici. Putem telefona/maila/ društvene mreže provjerava se dostupnost proizvoda, vrši narudžba te slijedi isporuka na kućni prag. Zelena košarica puna domaćih proizvoda. Zdrava i prirodna hrana.

Rezultat? Osim prihoda za poljoprivrednike i zdrave i svježe hrane za kupce, na ovaj način utječemo na razvoj hrvatske poljoprivrede, aktivno se angažiramo u zaštiti čovjekove okoline, razvoju sela, poticanju samozapošljavanja i borbi protiv nezaposlenosti te boljoj iskorištenosti plodnog tla. Plodno slavonsko tlo oduvijek je bilo izvor zdrave, prirodne hrane. Potencijal je ogroman i poljoprivrednika je potrebno poticati da radi ono što najbolje zna - proizvodi hranu, zdravo i domaće.

Blago slavonskog sela je veza između svjesnog potrošača i domaćeg proizvoda

Kako je udruga u samim začecima, u narednom tjednu započinju s uključivanjem obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. U Slavoniji, prirodno je obrađivati zemlju pa tako gotovo svako domaćinstvo ima vrt u kojem proizvodi voće i povrće, barem nekoliko stabala voćaka i naravno - kokoši u dvorištu. Sasvim je prirodno razmišljati da je proizvode sela moguće plasirati u gradu i tako omogućiti stanovnicima grada okuse i mirise sela na tanjuru.

Kokoši Udruge "Blago slavonskog sela"

"Nakon završenog fakulteta našli smo se gdje i većina mladih Hrvata, na Zavodu za zapošljavanje. No, takvu situaciju shvatili smo kao priliku, mogućnost koju treba iskoristiti. Stečeno znanje na fakultetu odlučili smo iskoristiti, gdje se većina najmanje nada - na selu, gradeći most do grada. Ideja nije isključivo profit, nego usmjeravanje i podupiranje poljoprivrednika da i dalje rade ono što najbolje znaju - proizvode hranu", riječi su osnivača udruge.

Gotovo svaki kupac će prepoznati domaći proizvod, ali vjerojatno ne zna kako do njega doći, a proizvođač će se suočiti s problemom kako plasirati proizvod - tu nastupa Blago slavonskog sela. "Naposljetku, zasićeni smo pričama o odlasku u inozemstvo. Vjerujemo da je uspjeh moguć i u Hrvatskoj, jer uistinu imamo sve što nam je potrebno - plodno tlo, sunce, vodu i vrlo bitno - spremnost za rad. Vjerujemo da će naš trud biti prepoznat."

"Naši roditelji, preci bavili su gotovo isključivo poljoprivredom stoga je prirodno bilo razmišljati u tom smjeru. Upravo zbog tradicije bavljenja poljoprivredom u obitelji, naišli smo na veliku potporu roditelja i bližnjih i ona nam mnogo znači."

U Hrvatskoj se nedovoljan broj mladih bavi poljoprivredom

"Zapravo je žalosno što mladi smatraju poljoprivredu zastarjelom i nečim čime se bave oni koji nisu završili fakultet i nemaju drugog izbora nego nastaviti ono što roditelji rade. Dijelom je, naravno, kriva i vlast koja možda ne daje dovoljno poticaja (što u raznim edukacijama, što financijski) mladima da razmišljaju i o poljoprivredi kao izvoru prihoda. Ipak, nerealno je očekivati i graditi svoje ideje isključivo na potporama države i odustajati od snova ako potpore izostanu. Potrebno je riskirati. Drugi problem, ono što najviše zabrinjava, jest napuštanje domovine. Ljudi nailaze na prve prepreke, odustaju od svega i odlaze jer očekuju sigurnu plaću, fiksno radno vrijeme. Kolotečina. Netko će reći što ima loše u tome? U redu. No što je sa izazovima, uzbuđenjima, dinamičnosti?", kaže predsjednica udruge, Matija Dominković.

Poljoprivreda bez marketinga više ne može!

Marketing je od izuzetne važnosti za svako poslovanje i koliko god to možda čudno zvučalo starijim generacijama, poljoprivreda bez dobrog marketinga više ne može funkcionirati. "Kupci domaćih proizvoda postoje, a naša uloga jest upoznati ih s nama. Obzirom da se radi o direktnoj prodaji (na kućni prag), kupci su svi, od majki koje žele hraniti svoju djecu zdravo pa sve do umirovljenika koji paze na prehranu treba koristiti razne kanale oglašavanja - novine, portali, leci, društvene mreže."

Uzgoj blitve u vrtu

Kao potomci poljoprivrednika odrasli na selu, znanje koje su stekli na fakultetu, žele iskoristiti za dobrobit sela i u konačnici, cijeloga društva. Već smo svi ogorčeni na negativne vijesti vezane za hrvatsko društvo, iseljavanje, nezaposlenost, a njih dvoje su na pravome putu u borbi protiv ovih problema. Prijateljstvo sela i grada je nužno. "Naši poljoprivrednici spremni su proširiti vrtove i proizvoditi više, stoga je u tijeku prikupljanje predbilježbi za domaće proizvode na temelju kojih će se planirati usjevi." Predbilježbe su u tijeku, kontaktirajte udrugu Blago slavonskog sela već danas i odaberite zdrav život.

„Blago slavonskog sela“, Udruga za promociju sela i povećanje kvalitete života i rada
Savska 61, 32274 Štitar
E-mail: blago.slavonskog.sela@gmail.com
098 - 979 - 8982 (Matija Dominković, predsjednica udruge)
097 - 765 - 0440 (Marko Gašparović, dopredsjednik udruge)
Facebook: Blago slavonskog sela


Tagovi

Blago slavonskog sela Matija Dominković Plodno tlo Samozapošljavanje Isporuka na kućni prag Narudžba Domaći proizvod Češnjak Dobrobit sela Marko Gašparović Udruživanje Rizik Proizvodnja hrane OPG


Autorica

Ivana Nađ

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sad smo već malo napredovali