Batat - uzgoj i korist

Porijeklo i opis biljke

Prema načinu rasta vriježa batata razlikuju se biljke uspravnog i poluuspravnog rasta, te puzajućih kratkih vriježa i puzajućih dugačkih vriježa. Stabljika batata je cilindrična, a njena dužina kao i raspored internodija ovise o klimatskim uvjetima, ali i količini vode i hranjiva u tlu. Ovisno o sorti boja stabljike varira od zelene boje, preko lagane ljubičaste pigmentacije do potpune pigmentacije antocijanom.

Boja lišća može biti zeleno žuta, zelena ili ljubičasto pigmentirana. Oblik i veličina lista variraju u skladu sa sortom. Dužina peteljke se kreće od vrlo kratke do vrlo dugačke. Peteljke također mogu biti zelene ili ljubičasto pigmentirane. Cvatnja batata ovisi o sorti i o uvjetima uzgoja, jer ima sorti koje daju vrlo malo cvjetova, dok neke sorte cvatu obilno. Boja cvijeta batata je svijetlo ljubičasta s tamno ljubičastim proširenjem cvjetne čaške.

Korjenov sustav se sastoji od vlaknastog korijenja koje služi za usvajanje hranjiva i vode, te od lateralnih zadebljalih mesnatih korjenova koji služe za skladištenje produkata fotosinteze. Komercijalni dio batata su zadebljani mesnati korjenovi koje često pogrešno nazivaju gomoljima.
Zadebljali korjenovi se formiraju u zatvorenim ili otvorenim skupinama, a kod nekih sorti su čak potpuno dispergirani.
Oblici korjenova također variraju, pa mogu biti okrugli, okruglo-eliptični, eliptični, ovalni, dugoljasti, dugoljasto-eliptični itd.

Boja pokožice zadebljalih korjenova može biti bijela, žućkasta, žuta, narančasta, ružičasta, ljubičasta, crvena i slično. Boja mesa može biti bijela, žućkasta, žuta, narančasta, ljubičasta i crvena.

Proizvodnja u svijetu i Hrvatskoj

U svijetu se proizvodi na oko 10 milijuna ha, a najviše u Aziji (Kina), Americi, Africi, Indiji i Japanu s prosječnim prinosom od 15 t/ha. U Europi je batat posađen na oko 5000 ha, a jedini veći proizvođači su Portugal, Španjolska i Italija s prosječnim prinosom od 20 t/ha.

U Hrvatskoj do sada nije bilo neke veće proizvodnje, ali nakon detaljnih desetgodišnjih istraživanja Zavoda za povrćarstvo, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i suradnje s potencijalnim proizvođačima, ove je godine posađeno oko 50 ha, a prema pokazanom interesu za uzgoj i realnim predviđanjima, moguće je iduće godine očekivati i do 500 ha pod batatom, koji će se onda moći naći na hrvatskim tržnicama i u većim trgovačkim lancima u dovoljnim količinama.

Treba odmah napomenuti da se batat na engleskom govornom području naziva sweet potato što u prijevodu znači slatki krumpir, ali nema nikakve veze s krumpirom i pripada porodici slakova (Convolvuaceae), a ne spada u porodicu pomoćnice (Solanaceae) kao krumpir.