Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj batata
  • 30.06.2014. 19:00

Batat bi zaista mogao postati sladak

Ukupna proizvodna površina u RH u 2014. pod batatom iznosi oko 50 ha, otkupna cijena po kg komercijalne vrijednosti gomolja iznosi 4-5 kn/kg, a komercijalna vrijednost gomolja je od 150 - 800 grama!

  • 4.336
  • 326
  • 0

Batat ili slatki krumpir, koji to zapravo uopće nije, jer ne spada u porodicu pomoćnica nego slakova (Convolvulaceae), u nas se spominje sredinom prošlog stoljeća, kao osjetljiva kultura viđena na nekim jadranskim otocima. Za zaključiti je da su ga iz tropskih i suptropskih krajeva možda donijeli pomorci, a službeno je u Europu došao najprije u Španjolsku, a primjerice u Francusku sredinom 18. stoljeća. Danas ga najviše proizvodi Kina, masovno troši Europa, proizveden u nas prvoklasne je kakvoće, pa toj otvorenoj i bližoj Europi moramo udovoljiti samo količinama. Tako da batat po svoj prilici neće biti kao nojevi i slični projekti po uzrečici: gdje toga ima – nigdje, ali lijepo zvuči, nego kulturu od koje će napredni proizvođači moći dobro živjeti.

Prof. dr.sc. Bruno Novak

Ukupna proizvodna površina u RH u 2014. godini pod batatom iznosi oko 50 ha, otkupna cijena po kg komercijalne vrijednosti gomolja iznosi 4-5 kn/kg, komercijalna vrijednost gomolja je od 150 - 800 grama, ispod 150 grama i iznad 800 grama trebalo bi biti za proizvodnju brašna. Cijena presadnica varira od proizvođača do proizvođača te je ove godine proizvedeno najviše milijun presadnica batata u RH.

Ove godine Agrobatat je po narudžbi proizveo 40,000 presadnica batata, s tim da je bilo upita za cca 140,000 biljaka, ali zbog administracije banaka, ljudi su odustali od proizvodnje istoga. Agrobatat Suhopolje bavi se proizvodnjom sadnica isključivo za hidroponski uzgoj po cijeni presadnice od 2,25 kn. Agrobatat Suhopolje više ne proizvodi gomolje na vlastitim površinama. Prosječni prinos komercijalnog gomolja je oko 15.000 kg/ha. Tržište za batat nakon ulaska u EU je širom otvoreno i ima ga, samo što nitko ne otkupljuje male količine nego svi traže velike količine gomolja i kvalitetu koja kod nas nije upitna. Veleprodajna cijena na veliko iznosi oko 6 - 7 kn ovisno o kupcu, transportu, načinu pakiranja, u nekim slučajevima je 1 EU/kg. Velike upite dobivamo sa austrijskog i njemačkog tržišta.

Od iduće godine 240 ha pod batatom, stevijom i industrijskom konopljom

Sadnice Bojana Jurića, Agrobatat

Trenutno smo u fazi pripreme jednog projekta i tehničke dokumentacije u suradnji sa Arhitektonskim i Prehrambeno-biološkim fakultetom iz Zagreba, te bi od iduće godine trebalo biti zasađena sveukupna površina od 240 ha pod batatom, stevijom i industrijskom konopljom u Virovitičko-podravskoj županiji, od svake kulture po 80 ha u suradnji sa 80 kooperanata, od kojih svaki sadi površinu od 3 ha (1 ha batata, 1 ha stevije, 1 ha konoplje). Nadam se da ćemo stići i izgraditi pogon za preradu gomolja batata u brašno i hladno prešano ulje od konoplje.

"Sve ovisi o investitorima kada će projekt biti priveden kraju, neki se javljaju i zainteresirani su, neke još tražimo, ali vjerujemo da će do kraja 2015. godine pogon biti u funkciji u poduzetničkoj zoni 3 u Virovitici. Tržišta za sve tri kulture ima i te tri kulture su izabrane zbog potencijalnih kooperanata koji su trenutno u proizvodnji duhana i kamilice, ali ako bi se mi odlučili na proširenje proizvodnje, kooperanti ne trebaju nikakva dodatna ulaganja u mehanizaciju i sušnice za sušenje (također kompletni sadni i sjetveni materijal dobivaju besplatno). Iskreno se nadam da će idućih godina proizvodnja batata u RH rasti te da će potražnja za kvalitetnim gomoljem biti još i veća jer HR batat uvelike konkurira na svjetskom tržištu po kvaliteti.

Jelo kuhara Branka Ognjenovića

Batat je perspektivna kultura i mi smo tome poslu i glede matične firme i glede kooperanata prišli vrlo ozbiljno, no interes je polivalentan. Proizvodnja batata samo je uz ergelu, ugostiteljstvo, turizam, očuvanje baštine i druge djelatnosti i aktivnosti jedno gospodarsko agrarno usmjerenje, koje treba ozariti, a ne namrgoditi lica sudionika u lancu." Jednako se pedantno radi na genetici, reprodukcijskom materijalu, tehnologiji komercijalne proizvodnje do promocije te zanimljive živežne namirnice na eno-gastro manifestacijama gdje stručni kuhari mnoge ugodno iznenade svojim receptima i kreacijama. Batat nije dakle koristan samo za šećeraše zbog inulina, nego je prava poslastica za gurmane – kušati ga je naravno najbolje u objektima Pustare Višnjica. "To je naše opredjeljenje u sklopu razvijanja kulture u održanju tradicije, više funkcionalnosti hrane, širenju održive proizvodnje i očuvanja baštine", kaže Ksenija Plantak s Pustare Višnjica.

Uzgoj u plasteniku

"Kada smo prije desetak godina na Agronomskom fakultetu, a u nedostatku državne potpore za znanstvene projekte sami počeli uvoditi nove kulture, razmnožavati i proizvoditi biljke (batat, stevija, jam) neki su nam se i smijali. Međutim to je danas zanimljivo gospodarsko usmjerenje, a mi imamo uvjete i za registraciju prve domaće sorte batata. Danas je poznato da se iz gomolja potjerani izbojci zažiljavaju, dakle sadnice se ne dobivaju iz sjemena, a proizvode se već i na hidroponima. Konzumni batat se proizvodi s obaveznim plodoredom od četiri do pet godina zbog zemljanih štetnika koji napadaju sve gomolje. Ima dosta konzumnih varijeteta, a popularni su crveni s crvenim mesom jer su bogati ljudskom organizmu potrebnim antioksidansima", kaže prof. dr. sc. Bruno Novak u nadi da će batat u Hrvatskoj zaista postati sladak.


Povezana biljna vrsta

Batat

Batat

Sinonim: Batato, slatki krumpir | Engleski naziv: Sweet potato | Latinski naziv: Ipomea batatas

Batat je višegodišnja kultura koja pripada porodici slakova (Convolvulaceae). Potječe iz Srednje i Južne Amerike. U Europi je do nedavno bio relativno nepoznata kultura te je... Više [+]

Tagovi

Bojan Jurić Agrobatat Suhopolje Slakovi Batat Hidroponski uzgoj Presadnice Kina Gomolj Prerada gomolja Kooperanti Kvaliteta Izvoz Tržište Ksenija Plantak Pustara Višnjica Bruno Novak Štetnici


Autor

Rajko Polić

Više [+]

Novinar HND-a od 1973. Studirao filozofiju u Zagrebu, poljoprivredu u Križevcima, profesionalni novinar - reporter u Večernjem listu 30 godina, sudjelovao u pokretanju prvog specijaliziranog priloga Vrt

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Je, odužila se i ta prijestupna veljača, ali Ministarstvo pretjeruje :/