• Krastavci
  • 07.07.2011.

Armenski krastavac je najukusniji

Armenski krastavac (Cucumis melo flexosus) botanički gledano pripada u dinje, no zbog svoje dvostruke primjene ploda (kao krastavac u mladosti, kao dinja u zreloj dobi) ubrajamo ga u najukusnije vrste krastavaca

  • 7.223
  • 299
  • 0

Najbolji za jelo kao krastavac su malo veći i zreli plodovi duljine 25-30 cm. Boja ploda u tom stupnju zrelosti je bijelo zelena.

Zriobom plod postaje slađi

Daljnjom zriobom plodovi dobivaju svijetložute nijanse, uz istovremeno odigravanje svojstvenih biokemijskih procesa zrenja, zbog čega unutrašnjost ploda postupno postaje sve slađa i aromatičnija. Plodovi u potpuno zrelom stanju dokazuju kako je riječ o pravoj, ukusnoj i slatkoj dinji. Pri potpunoj zrelosti plodovi su duljine od 40-60 cm, promjera 5-10 cm, izbrazdane površine i lagano savinutog „vrata“. Ukoliko se uzgajaju na konstrukciji, plodovi su ravniji, ljepši i čišći.

Proizvodnja presadnica

Za proizvodnju presadnica, sjeme armenskog krastavca sije se od sredine ožujka do konca travnja. Sjeme se može sijati u veće čašice od jogurta (dno valja izbušiti na nekoliko mjesta zbog drenaže) napunjene kvalitetnim humusom. Siju se po dvije sjemenke na dubinu od 1 cm.

Nakon sjetve supstrat se dobro navlaži, a čašice drže na svijetlom mjestu pri temperaturi od 22 do 28 C. Do trenutka nicanja potrebno je održavati stalnu, ali umjerenu vlažnost supstrata. Presadnice prije sadnje u vrtu treba postupno privikavati na vanjske uvjete. Nakon što prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazova, od druge polovice svibnja, presadnice se sade u bogato nagnojene kućice na razmak 1,5x1,5 m. Osim presadnicama, moguća je izravna sjetva sjemena ove vrste na otvorenom, ali tek u svibnju i lipnju.

Uzgojne mjere

Uzgojne mjere koje se primjenjuju kod običnog krastavca vrijede i za armenski krastavac. Uzgoj je moguć uz konstrukciju, ali i na tlu. Armenski krastavac odlično reagira na zalijevanje i prihranu. Biljka je dosta otporna i rodna. Plodovi ove vrste izuzetno su ugodnog slatkastog okusa i gotovo nikada nemaju gorčine. Veći prinosi, krupniji plodovi, bolja otpornost i zdravstveno stanje plodova dobiju se ukoliko armenski krastavac cijepimo na smokvolisnu tikvu po principu opisanom kod bijelog krastavca u prošlom broju Gospodarskog lista (11/2011). Cijepljene biljke armenskog krastavca preporučuje se posaditi uz nekakvu konstrukciju. Armenski krastavac može se uzgajati i kao ukrasna, korisna biljka u velikim posudama (žardinjerama) na svijetlom mjestu na balkonu ili uz okućnicu. Uz konstrukciju, obilno zalijevanje i povremenu prihranu, urod neće izostati. Ovako uzgojeni primjerci (izdvojeni iz vrta) nisu u tolikoj mjeri podložni napadu biljnih bolesti i štetnika i mogu se preporučiti amaterima-početnicima. Kao i ostale vrste krastavaca, armenski krastavac najviše napadaju plamenjača i siva plijesan. Vitalne i zdrave biljke, s mnogobrojnim plodovima teškim i više od 4 kg mogu se uzgajati uz potpornu konstrukciju i u velikim žardinjerama na balkonu. Na kraju treba istaknuti kako je armenski krastavac biljka koja svojim izgledom, a posebno okusom ploda koji se može konzumirati u različitim razvojnim stadijima, najprije kao krastavac, a kasnije kao najukusnija dinja, zaslužuje najbolje mjesto u svakom vrtu.

Autor: Dr. sc. Damir Drvodelić


Izvori

Gospodarski list


Tagovi

Povrtlarstvo Povrće Krastavci


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kako je krenulo dobro je i ispalo :)