• Zajednička poljoprivredna politika
  • 12.05.2014. 09:30

ZPP će promijeniti lice hrvatske poljoprivrede?

Osnovni smisao preraspodjele na prve hektare jest da se izravna plaćanja ravnomjernije rasporede jer najveća gospodarstva imaju brojne prednosti koje proistječu iz mogućnosti iznimno visokih potpora (do 5 mil. eura po projektu prema sadašnjem prijedlogu) koje će im biti na raspolaganju iz Programa ruralnog razvoja do 2020.

Foto: depositphotos.com
  • 1.100
  • 132
  • 0

Izlazak iz današnje krize mora se tražiti u aktiviranju domaćih resursa. Pri tome je poljoprivreda strateški najvažnija. ZPP i reformu izravnih plaćanja promatramo kao uži dio programskog djelovanja Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske - Život, a veći i teži je sve što treba učiniti u Hrvatskoj na preobrazbi sela. U kontekstu navedenog, stručni tim u Udruzi je načinio platformu za javnu raspravu i prijedloge kojima se obraćamo javnosti i nadležnim institucijama želeći reformu potpora u poljoprivredi (izravnih plaćanja) usmjeriti prema čim većem broju obiteljskih gospodarstava u odnosu na važeći prijedlog Ministarstva poljoprivrede.

Primjena Zajedničke poljoprivredne politike EU na RH

Temeljno načelo izravnih plaćanja:

  • osnažiti dohodak i zaštititi najugroženije proizvođače hrane
  • povećati razinu skrbi zajednice o poljoprivrednicima koje se mogu svesti pod termin „malog i srednjeg obiteljskog gospodarstva“ u Hrvatskoj prema hrvatskim specifičnostima

Temeljno načelo Programa ruralnog razvoja:

  • uvažiti specifičnost pojedine zemlje i pri tome stupanj njene ukupne razvijenosti, posebno razvijenosti ruralnog prostora kako bi se potaknula gospodarska, socijalna i demografska održivost te zaštitila priroda i okoliš cijelog teritorija.

Važno je pri tome od strane države:

  • osigurati cjelovitost i pravodobnu dostupnost informacija poljoprivrednicima i javnosti;
  • biti dosljedan u provedbi što se tiče odabira mjera i njihove zakonitosti, u pridržavanju rokova plaćanja i utvrđene visine potpora;
  • jasno definirati specifične potrebe zemlje, potrebe i prioritete poljoprivrednika te potrebe stanovništva u ruralnom prostoru.

Mogućnost prebacivanja sredstava iz jednog stupa u drugi:

  • ZPP-om je omogućeno da se od 2014. godine sredstva potpora prebacuju iz jednog u drugi stup do najviše 15 posto (dozvoljena fleksibilnost). Hrvatska može dakle prebaciti prebačena sredstva iz ruralnog razvoja u izravna plaćanja u visini od 50 mil. eura što bi ukupnu omotnicu za ta plaćanja povećalo na 423 milijuna eura. Ministarstvo poljoprivrede predlaže da se ona umjesto toga koriste kao zamjena za domaća sredstva doplate (tzv. „top-ups"). Na taj bi se način država odrekla mogućnosti da isplati iznose poljoprivrednicima na koje imaju pravo na osnovu hrvatskih pristupnih pregovora. Udruga se protivi takvom prijedlogu.

Hrvatska uplaćuje oko 600 mil. eura u proračun EU od čega se 41 posto preraspodjeljuje u potpore za poljoprivredu (240 mil. eura). Za 2014. godinu se procjenjuje da Hrvatska neće povući niti polovicu sredstava koje uplaćuje za Zajedničku poljoprivrednu politiku. Utoliko je važnije da se država u ovom kritičnom razdoblju prvih godina članstva u EU i najvećeg pada seljačkog dohotka, u odnosu na sve druge zemlje EU u razdoblju 2012. - 2013., ne odriče mogućnosti isplate iznosa na koje ima pravo.

Glavne skupine izravnih plaćanja su sljedeće:

  • Osnovno plaćanje (obvezno: preostali iznos, nakon što se odrede prioriteti)
  • Zeleno plaćanje (obvezno: 30% od ukupne omotnice)
  • Plaćanje za prve hektare (najviše do 30% ukupne omotnice)
  • Proizvodno vezana plaćanja (najviše do 15% ukupne omotnice)
  • Plaćanja za male poljoprivrednike (najviše do 10% ukupne omotnice)
  • Dodatna plaćanja za mlade farmere (obvezno: najviše 2% omotnice)

Ključni prijedlozi Udruge za izravna plaćanja od 2014. godine

  1. Nakon prebacivanja sredstava iz drugog stupa povećati omotnicu za izravna plaćanja za 50 milijuna eura tako da iznosi 423 a ne 373 milijuna eura.
  2. Započeti s isplatom plaćanja za prve hektare (preraspodjela plaćanja) već od 2014. godine, a ne od 2015. godine kako predlaže Ministarstvo poljoprivrede.
  3. Plaćanje za prve hektare treba imati udio od najmanje 25,5% (približno 95,1 mil. eura) u ukupnoj omotnici, a plaćanja za prve hektare isplaćivati: za sva gospodarstva za prvih 30 ha (u skladu s okvirom ZPP EU) - te uz povećan iznos od 153 eura/ha (cca 45% iznad prosječnog plaćanja).
  4. Plaćanja za mlade poljoprivrednike omogućiti za prvih 50 ha, a ne 25 ha kao u prijedlogu Ministarstva poljoprivrede.
  5. Plaćanja za posebno osjetljive sektore (tzv. državna pomoć) ne treba do 2016./2017. uključiti u proizvodno vezana plaćanja unutar ZPP nego ih u skladu s pristupnim pregovorima isplaćivati iz nacionalnog proračuna u razdoblju tri godine nakon ulaska RH u EU.

Ključni prijedlog Udruge jest da osnovno plaćanje i plaćanje za prve hektare imaju isti udio u ukupnoj omotnici (25,5%). Obzirom da omotnica za zelena plaćanja (greening) mora iznositi točno 30 posto omotnice te da će se ta omotnica primjenjivati na sve površine, može se smatrati dijelom početnih plaćanja, prije preraspodjele. Za tu svrhu procjenjujemo više nego dostatan udio od 55,5% ukupne omotnice (zbroj osnovnog i zelenog plaćanja).

Udruga OPG-a RH „Život“ zalaže se da se plaćanja za prve hektare isplaćuju svim gospodarstvima za prvih 30 ha. Temeljem prilagođenih podataka iz ARKOD-a proizlazi da je ukupno nešto više od 95.000 gospodarstava koja su veličine do 30 ha, a na njih otpada približno 470.000 ha (polovica zemljišta u sustavu potpora). Potporu za prve hektare bi dobivalo i ostalih 5.000 (većih) gospodarstava tako da bi se ovo plaćanje odnosilo na ukupno 620.000 ha.

Analize sačinjene unutar Udruge pokazuju da prijedlog Ministarstva pogoduje samo maloj skupini najvećih gospodarstava, što je suprotno temeljnoj svrsi izravnih plaćanja, a to je zaštita dohotka onih skupina koje su najranjivije, a to su mala i srednja gospodarstva. Prijedlog Udruge je pravičan i u duhu politike EU koju primjenjuju mnoge zemlje EU. Jako dobar je primjer najsnažnije poljoprivredne zemlje u EU Francuske na čiji je prijedlog u reformi ZPP 2013. g. osmišljen ovaj model plaćanja za prve hektare kao bolji model nego što je to obvezna modulacija plaćanja.

Udruga se snažno protivi radnom prijedlogu Ministarstva poljoprivrede od 24.04.2014. da omotnica za plaćanja za prve hektare bude minimalno mogućih 5% od ukupne omotnice te da se isplaćuje samo za prvih 7 ha (čime bi se svela na samo 14% iznad prosječnog plaćanja!).

Osnovni smisao preraspodjele na prve hektare jest da se izravna plaćanja ravnomjernije rasporede jer najveća gospodarstva imaju brojne prednosti koje proističu iz ekonomije obujma. U hrvatskom slučaju te prednosti proistječu i iz mogućnosti iznimno visokih potpora (do 5 mil. eura po projektu prema sadašnjem prijedlogu) koje će im biti na raspolaganju iz programa ruralnog razvoja do 2020.

Iznos plaćanja za prvih 52 ha u Francuskoj 157 eura/ha

Francuska je model plaćanja za prve hektare obrazložila također i kao pomoć stočarima jer je poznato da gospodarstva koja imaju stoku u pravilu imaju veći radni angažman i razmjerno manje poljoprivredne površine. Oni su se odlučili na plaćanje za prvih 52 ha i udio omotnice za ovu svrhu od 20% (oko 1,5 milijardi eura!). Pri tome je iznos plaćanja za prve hektare 157 eura/ha što je vrlo slično našem prijedlogu, dok su iznosi za osnovno plaćanje i zeleno plaćanje niži nego u Hrvatskoj.

Prema projekcijama koje je napravila Udruga, uz predloženi podjednak iznos omotnice za osnovno plaćanje i omotnice za prve hektare, sva gospodarstva do veličine od 54 ha dobivala bi veći prosječni iznos nego bi to bio slučaj po radnom prijedlogu Ministarstva poljoprivrede.

Radi se o približno 98% gospodarstava koji koriste nešto više od 62% ukupnih površina u ARKOD-u. Najvećih 2% gospodarstava bi dobivalo proporcionalno manji prosječni iznos plaćanja. Međutim, budući u pravilu ta najveća i najkonkurentnija gospodarstva imaju veći udio u povijesnim plaćanjima iz nacionalne rezerve, to će ovo umanjenje u stvarnosti za njih biti marginalno.

Udruga također predlaže da udio proizvodno vezanih plaćanja u ukupnoj omotnici bude 15% jer to odgovara našem povijesnom nasljeđu visoke vezane potpore u prošlosti. Od tih 15% potpore, 2% bi se obvezno odnosilo na proteinske usjeve što je obveza koja proizlazi iz novih pravila ZPP. Omotnica za proizvodno vezana plaćanja bi iznosila najmanje 56 milijuna eura kako je i predloženo. Međutim, ističemo da su svi prethodno navedeni iznosi prilagođeni na omotnicu od 373 milijuna eura kako bi ih se moglo usporediti s prijedlogom Ministarstva. Proporcionalno povećanju ukupne omotnice na 423 milijuna eura sve te pojedinačne omotnice je potrebno povećati.

Zelena plaćanja za poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš („greening“)

Radi se o dodatnim zahtjevima u odnosu na višestruku sukladnost:

  1. Raznolikost usjeva (najmanje 2 ili 3 usjeva)
  2. Održavanje postojećih trajnih travnjaka
  3. Minimalna ekološki značajna površina

ZPP EU nudi fleksibilnost za manja i srednja gospodarstva jer se obvezni uvjeti koje treba ispuniti za dobivanje zelenih plaćanja odnose u pravilu na gospodarstva s više od 10 ili više od 30 ha, ovisno o pojedinim mjerama koje se primjenjuju. Primjerice, raznolikost usjeva nije obvezna na gospodarstvima koja koriste manje od 10 ha. Najmanje dva usjeva od kojih jedan može imati najviše 75% moraju imati gospodarstva koja koriste od 10 do 30 ha, dok je za gospodarstva veća od 30 ha obvezno imati tri usjeva pri čemu onaj s najmanjim udjelom mora sudjelovati barem 5% u ukupnim površinama.

Minimalni udio ekološki značajnih površina od 5% u ukupnim površinama moraju imati gospodarstva s više od 15 ha, pri čemu su sva gospodarstva s ekološkom poljoprivredom automatski isključena od ove obveze kao i gospodarstva na kojima je više od 75% obradivog zemljišta iskorišteno za proizvodnju trava ili druge travolike paše.

Ograničenje za mlade poljoprivrednike treba biti 50 ha?

Prijedlog Udruge je da se u skladu s prethodnim prioritetima još nešto smanji omotnica za ovu namjenu u odnosu na radni prijedlog Ministarstva poljoprivrede. Ta bi omotnica bila dovoljno u visini od 2% a ne 2,5% omotnice tako da cijeli izračun bude konzistentan. Udruga ističe da i unutar Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. treba predvidjeti shemu za male poljoprivrednike kao posebnu mjeru, s obzirom da ta gospodarstva u pravilu neće sudjelovati u ostalim mjerama potpore iz ruralnog razvoja.

To je obvezni dio za sve zemlje, a mladi poljoprivrednici se definiraju kao fizičke osobe koje nisu starije od 40 godina u godini podnošenja zahtjeva i koje su upravitelji gospodarstva u sustavu izravnih plaćanja u zadnjih pet godina prije podnošenja zahtjeva. Ovo plaćanje se dodjeljuje za najviše pet godina, a u pravilu je to za 25% uvećano prosječno plaćanje i to za površine od 25 do 90 ha. Udruga predlaže da to ograničenje za mlade poljoprivrednike iznosi 50 ha, a ne 25 ha kako zasada stoji u radnom prijedlogu Ministarstva poljoprivrede. U prilogu članka možete preuzeti dokument Simulacija modela distribucije izravnih plaćanja – prijedlog Udruge i usporedba s prijedlogom Ministarstva poljoprivrede od 24.4.2014.

Foto: depositphotos.com


Dokumenti


Tagovi

Program ruralnog razvoja ZPP Izravna plaćanja Udruga Život Zeleno plaćanje Omotnica Miroslav Kovač Greening Plaćanja za mlade poljoprivrednike Osjetljivi sektori Prebacivanje sredstava Proizvodno vezana plaćanja Raznolikost usjeva


Autorica

Ivana Nađ

Ivana Nađ

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi