Značenje oznaka na sredstvima za zaštitu bilja

Zaštita bilja, voćnjaka i vinograda podrazumijeva pravovremenu i optimalnu primjenu svih, kako preventivnih, tako i kurativnih mjera, kako bi proizvođač, zaštitio svoj usjev, vinograd ili voćnjak od mnogobrojnih štetnika, bolesti i korova koji ga ugrožavaju. Kako bi uspješno provodio zaštitu, mora poznavati osnove biologije štetnika, način života i optimalne uvjete za razvoj bolesti, kao i fenofaze biljke, radi što uspješnijih provođenja preventivnih, a po potrebi i kurativnih mjera borbe. Također treba znati osnove stručne terminologije u zaštiti bilja (npr. karenca, toleranca, koncentracija, dozacija i sl.).

Nužno je pratiti savjete savjetodavne i prognozne službe, meteorološke podatke o temperaturi zraka, tla, relativnoj vlazi zraka, te podatke o padalinama. Napose, najvažnije za svakoga proizvođača je svakodnevno praćenje zdravstvenoga stanja usjeva, voćnjaka ili vinograda, a sve u svrhu pravovremenog reagiranja i spriječavanja širenja štetočina.

Sredstva za zaštitu bilja su posebno formulirani pripravci koji sadrže kemijske spojeve ili žive agense i služe za zaštitu biljaka od štetnika. Sadrže određeni postotak djelatne tvari ili više djelatnih tvari, te druge potrebne dodatke (otapalo, razrjeđivač, emulgator, boju i dr.).

Pesticidi su širi pojam koji obuhvaćaju osim sredstva za zaštitu bilja i sredstva za primjenu u veterini, javnom zdravstvu, industriji i kućanstvima.

Prema namjeni sredstva za zaštitu bilja dijele se na zoocide (suzbijanje štetnika), fungicide (suzbijanje uzročnika bolesti) i herbicide (suzbijanje korova).

Prema načinu primjene sredstva za zaštitu bilja dijelimo:

Primjena u tekućem obliku

1. tekuća sredstva (koncentrati) za emulziju (EC ili E) koja s vodom daju bijelu emulziju.
2. tekuća sredstva (koncentrati) za otopinu (SL) koja s vodom daju obojenu tekućinu (nije dopušteno bezbojnu).
3. tekuća sredstva u obliku koncentrirane suspenzije (SC, FL, KS) koja s vodom daju suspenziju.
4. prašiva za suspenziju ili močiva prašiva (WP, S) koja s vodom daju suspenziju.
5. prašiva za otopinu ili topiva prašiva (SP) koja s vodom daju obojenu otopinu.
6. dispergirajuće granule (SG, WG, DF) koje s vodom daju suspenziju.

Zajednički naziv nakon razrjeđenja sredstava za zaštitu bilja s vodom jest škropivo.

Primjena u krutom obliku

1. prašiva za zaprašivanje (P) koja se ne razrijeđuju, koriste se zaprašivanjem.
2. granule (mikrogranule), (G,MG), zrnca promjera od 0,2 do 1 mm, rasipaju se po površini tla ili se deponiraju u redove. Posebnu skupinu čine sredstva za tretiranje sjemena (prašiva za zaprašivanje i vlažna primjena), različiti mamci za glodavce.

Kombinirana sredstva

Kombinirana sredstva za zaštitu bilja sadrže više aktivnih tvari. Kod nekih kombinacija sredstava za zaštitu bilja postoji sinergizam aktivnih tvari koji omogućava snižavanje doze, štiti okoliš i povećava ekonomičnost primjene.

Miješanje sredstava

Sredstva za zaštitu bilja mogu se miješati, a mogućnosti se navode u uputstvima za upotrebu. Postoje sredstva koja se ne mogu miješati zbog svoje kemijske i fizikalne specifičnosti, pa dolazi do pojave fitotoksičnosti.

Priprema sredstva

Prašiva za zaprašivanje i granulirana sredstva primjenjuju se u obliku u kojem se nabavljaju. Sredstva za zaštitu koja se primjenjuju prskanjem i raspršivanjem treba prije primjene razrijediti s vodom do određene koncentracije.

Tekuća sredstva (za emulziju, za otopinu), miješaju se s vodom u samoj prskalici.

Prašiva za suspenziju miješaju se u manjoj posudi s vodom dok se ne dobije kaša, postupnim dolijevanjem vode stvara se gusta suspenzija, koja se ulijeva u prskalicu preko sita, uz stalno miješanje.

Primjer: koncentracija 0,1 % znači 1 ml ili 1g na 1 litru vode

Primjer: koncentracija 0,01 % znači 0,1 ml ili 0,1g na 1 litru vode

Otrovnost - svojstvo nekog pesticida da uzrokuje oštećenja u organizmu.

Opsnost - vjerojatnost da dođe do oštećenja u organizmu nakon propisane primjene otrova. Svako sredstvo za zaštitu bilja može u većoj ili manjoj mjeri biti otrovno za ljude, domaće životinje, ptice, ribe i pčele.

Mjerilo otrovnosti sredstava za zaštitu bilja je srednja letalna (smrtonosna) doza (LD). Srednja letalna doza označava broj miligrama (mg) sredstva na kilogram (kg) tjelesna težine pokusne životinje, potreban da ubije 50% tih životinja.

Otrovnost ovisi o svojstvima pesticida i organizma na kojeg djeluje, a opasnost pored toga i o načinu primjene, da li se radi u prirodi ili u zatvorenom prostoru o formulaciji i sl.

Podjela sredstava za zaštitu bilja prema otrovnosti:

Skupina I - najotrovnija sredstva (mrtvačka glava, oznaka T+, natpis „Vrlo jak otrov“)

Skupina II - oralna LD između 25 i 200mg/kg; dermalna LDizmeđu 50 i 400 mg/kg (znak mrtvačke glave, oznaka T, natpis „otrov“). Prodaja uz evidenciju kupca.

Skupina III - srednja oralna otrovnost viša od 200, a dermalna viša od 400 mg/kg (oznaka andrijin križ, oznaka Xn i natpis „štetno za zdravlje“ ili oznaka XI i natpis "nadražujuće".

Rezidui - količina djelatne tvari pesticida, njegovih dodatnih tvari i derivata na ili u biljci, biljnom dijelu ili animalnom proizvodu koji se nalazi u prometu, a namijenjen je ishrani. Mjere se dijelovima pesticida na milijun dijelova hrane-ppm (mg/kg ili g/t).

Toleranca - (maksimalno dopuštena koncentracija, MDK)- najveća dozvoljena količina pesticida ili njegovih metabolita koja se smije naelaziti u ili na namirnicama u trenutku njihova stavljanja u promet. Izražava se u ppm (mg/kg).

Karenca - najkraći vremenski period koji mora proteći od zadnje primjene pesticida do prve berbe, žetve, otkosa ili puštanja stoke na ispašu. Izražava se u danima.

Radna karenca - najkraći vremenski period koji mora proteći od zadnje primjene pesticida do ulaska na tretiranu površinu ili u prostor.

Fitotoksičnost - negativni utjecaj sredstava za zaštitu na korisne biljke odnosno, oštećenje kulturne biljke nakon primjene istih. Postoje tri grupe biljaka koje možemo oštetiti, a to su biljke koje tretiramo, susjedne biljke ako u trenutku tretiranja puše vjetar i sljedeće biljke koje će biti uzgajane na istom tlu.

Rezistentnost - pojava postepenog snižavanja djelotvornosti nekog prije djelotvornog sredstva na određenu vrstu, izazvana neželjenom selekcijom prirodno otpornih jedinki.

Perzistentnost - stupanj održivosti tvari u prirodnim uvjetima odnosno mjera kojom se izražava koliko dugo sredstvo ostaje u aktivnoj formi na mjestu tretiranja ili u okolišu.

Doza - određena količina sredstva za zaštitu bilja koja se primjenjuje na jedinicu površine, tonu robe i sl. (kg,l/ha, kg/t) odnosno količina sredstva za zaštitu bilja koja je potrebna kako bi se postigao određeni učinak.

Koncentracija - količina djelatne tvari sredstva za zaštitu bilja u datom volumenu ili težini formulacije izražena u postotcima (%).

Foto: Bigstockphoto/wellphoto