Kako će izgledati Slavonija na koncu ovog desetljeća? Odgovore tražimo od onih koji nose važan dio njenog identiteta i ekonomije – proizvođača hrane, te vodećih domaćih stručnjaka.
Na pragu smo novog programskog razdoblja Zajedničke poljoprivredne politike EU. Što nas na tom putu čeka s aspekta boljih poljoprivrednih praksi, održivosti proizvodnje i ispunjenja klimatskih ciljeva, saznajemo od vodećih domaćih stručnjaka.
Davor Žmegač, predsjednik uprave Petrokemija d.d. Kutina, napominje da proizvodnju gnojiva prilagođavaju rezultatima analize tla, kako bi poljoprivrednici ostvarili optimalan prinos. Naglašava da su usmjereni na proizvodnju visokovrijednih, održivih i okolišno prihvatljivih mineralnih gnojiva.
"Energetske politike u Europi stvaraju probleme u organizaciji posla proizvođačima mineralnih gnojiva, pa posljedično imamo ograničenu ponudu na tržištu, ali mi ćemo osigurati dovoljne količine, prije svega za domaće poljoprivredne proizvođače“, rekao je Žmegač.
Pogledajte izjavu:
Više o plasmanu poljoprivrednih proizvoda i drugim temama, doznat ćemo na konferenciji "Slavonija 2030. iz perspektive poljoprivrednika“ koja je dio serijala događaja Europske komisije o budućnosti Europe.
Prijenos događaja možete pratiti 16. prosinca 2021. uživo putem interneta od 10:30 na YouTube kanalu i društvenim mrežama Agrokluba.
Online konferenciju “Slavonija 2030 iz perspektive proizvođača hrane” organiziraju Društvo agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Agroklub, informacijski sustav u poljoprivredi uz pokroviteljstvo Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije. Događaj sponzoriraju tvrtke Petrokemija d.d. iz Kutine te Jerković d.o.o. iz Koške.
Tagovi
Autorica
Partner
31000 Osijek,
Hrvatska
e-mail: info@agroklub.hr
web: https://www.agroklub.hr
Traktorom iz 1979. i bez papira stigao na granicu, kaže samo je prevozio za prijatelja
Kineski brend na Mostarskom sajmu: Koliko koštaju YTO traktori?
HUP: Hrvatska u odnosu na hektare treba imati gotovo 100.000 manje poljoprivrednih gospodarstava
Potresni prizori: U strašnim poplavama utopilo se više od 100.000 grla stoke
Vlajčić: Stavljanje svog poljoprivrednog zemljišta u funkciju mora nam biti cilj
Dok je ulagala milijune eura u eko proizvodnju oraha, Hrvatska izgubila proizvodnju jabuka
HUP: Hrvatska u odnosu na hektare treba imati gotovo 100.000 manje poljoprivrednih gospodarstava
Stručnjaci složni: Inovacije će biti ključan čimbenik razvoja poljoprivrede
WTO apelirala: Smirite tenzije, trgovinski ratovi štete cijelom lancu opskrbe hranom
Petja Klojčnik je studentica i sportašica, ali i influencerica zdravog života
Četiri osobe ugušile se amonijakom na obiteljskoj farmi u Srbiji
Sretan Vam praznik rada, ali i blagdan svetog Josipa Radnika
Đuro Japaric
prije 3 godine
Slavimire , gradeći i održavajući dalekovode Hrvatsku sam velikim dijelom prešao pješice ! SLAVONSKA poljoprivreda uništena je agrarnom reformom Carske Austrije , a Hrvatska SRPSKO - hrvatskom 1918 sa modelom poljoprivrednih poduzeća , podjele podržavljene zemlje SOLUNAŠIMA i BEZEMLJAŠIMA ! Dalmacija IZUMIRE od 18 stoljeća , a SLAVONIJA od 1945 ! Nikada Slavonija nije bila u GORIM državama od Hrvatske i Srbije i ove bezvrijedne EU , koja je u interesu SAMO za Njemačku i nekoliko većih država ! Ja sam Slavonac starosjedilac , to znači da su mi preci živjeli u UREĐENOM TURSKOM CARSTVU ! U ovoj kvazi državici koju nazvaše RH , nužna je AGRARNA REFORMA , a ona se TIČE svih od PREVLAKE do VUKOVARA ! Pa ako AGROKLUB hoće i novinari iz Društva agrarnih novinara , neka organiziraju tu temu ; HRVATSKA AGRARNA REFORMA ! Voljan sam sudjelovati , a bilo bi mi drago da pozovu vođe parlamentarnih partija , najnesposobnijeg ministra pravosuđa , nesposobnu ministricu Vučković , akademike koji govore o poljoprivredi , vođu bezvrijedne HPK !
Slavimir Brkić
prije 3 godine
Znači , po naslovu priloga i komentatorima je bitno samo kako će Slavonija izgledati 2030. a ostale regije i krajevi su totalno nebitni. Žalosno.
Slavimir Brkić
prije 3 godine
Bez uvrede svih onih iz Slavonije, ali tjekom dugog niza godina u kontekstu poljoprivrede se spominje samo Slavonija, a šta je onda sa ostalim regijama RH da li one nusu zalsužile spomen pogotovo u ovom aspektu dugoročno gledanom, kroz novi ZPP, da li se u drugim regijama RH npr. Moslavina, Posavina, Podravina, Međimurje, Lika, Istra, Dalmacija i dolina Neretve ne događa ništa, da li se u tim krajevima ne radi poljoprivreda, da li se poljoprivreda po ovome radi SAMO u Slavoniji, da li ? Bilo bi lijepo kada bi mi na ova pitanja odgovorili suvislim i razumljivim ali javnim objašnjenjem, da to svi čitatelji, pratitelji i poljoprivrednici razumiju, jer jedino ili najviše se u kontekstu spominje samo i uvijek samo Slavonija, a sa druge strane se opet spominje ta ista Slavonija u kontekstu regije iz koje se najviše ljudi iseljava a najviše ih odlazi baš iz sela i sa poljopirvrede . Pomalo mi je to sve kontradiktorno. Čak se ni predsjednik uprave Petrokemije nije sjetio svojih moslavaca, a živi i radi među njima u Moslavini gdje mu je i tvornica kojom upravlja.