Pretraga tekstova
Svake se godine u svijetu proda oko 50 milijuna tona fosfatnog gnojiva. Veća nalazišta fosfora nalaze se u samo nekoliko zemalja. A to nije jedini problem
Tko u jesen nije bacio fosfor (i kalij), vrijeme je da to napravi sada, kažu iskusni ratari. No, znanstvenici upozoravaju na "fosfogedon" koji bi mogao pogoditi naš planet. Riječ je o zloupotrebi fosfora koja bi mogla rezultirati nestašicom fosfatnih gnojiva te poremetiti proizvodnju hrane na globalnoj razini.
Pretjerana upotreba ovog elementa iscrpljuje njegove zalihe te doprinosi klimatskoj krizi, piše Guardian.
Ispiranje ovih gnojiva s polja, zajedno s otpadnim vodama, koje se zatim ulijevaju u rijeke, jezera i mora dovode do sve češćih cvjetanja algi, ali i stvaranja vodenih mrtvih zona koje ugrožavaju riblji fond. Također, raspadanje algi dovodi do emitiranja metana, što utječe na pojačano globalno zagrijavanje i sve veću klimatsku krizu, upozoravaju znanstvenici.
"Dosegnuli smo kritičnu točku. Možda bismo se i uspjeli vratiti na staro, no sada se doista moramo pribrati i na puno mudriji način početi koristiti fosfor. Ne napravimo li to, suočit ćemo se s katastrofom koju smo nazvali 'fosfogedonom'", rekao je profesor Phil Haygarth sa Sveučilišta Lancaster.
Svake se godine u svijetu proda oko 50 milijuna tona fosfatnog gnojiva. Veća nalazišta ovog elementa nalaze se u samo nekoliko zemalja. Najviše ga je u Maroku, Kini i Alžiru. Nasuprot tome, rezerve u SAD-u pale su na 1 posto prethodnih razina, dok se Britanija uvijek morala oslanjati na uvoz.
Proizvodnja gnojiva: Europa je ovisila o Rusiji - kome se sada okrenuti?
Sve veći pritisak na nalazišta bi mogao već za nekoliko godina dovesti do smanjenja njegovih zaliha. Brojni se analitičari boje da bi nekoliko kartela uskoro moglo kontrolirati većinu njih, a na skok cijena bi najviše pogodio zapad. Smatra se da bi rezultat bio sličan naftnoj krizi iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
Ovaj je element 1669. otkrio njemački znanstvenik Hennig Brandt, koji ga je izolirao iz urina. Pokazalo se da je neophodan za život. Kosti i zubi većinom su izgrađeni od minerala kalcijeva fosfata, spoja dobivenog iz njega, a ovaj element je prisutan u našem DNA i u staničnim membranama.
Kemičar i pisac znanstvene fantastike Isaac Asimov još je prije 40 godina izjavio da života na Zemlji može biti sve dok ne nestane sav fosfor, a tada dolazi do takvog zastoja kojega ništa neće moći spriječiti. "Možda bismo mogli zamijeniti ugljen nuklearnom energijom, drvo plastikom, meso kvascem, a prijateljska druženja izolacijom - ali za fosfor nema zamjene."
Treba napomenuti i da je ovaj mjesec u SAD-u objavljena i knjiga The Devil's Element: Phosphorus and a World Out of Balance (u slobodnom prijevodu: Đavolji element: fosfor i svijet u neravnoteži), čiji je autor Dan Egan, a problematizira upravo ovo na što upozoravaju znanstvenici.
Tagovi
Fosfogedon Fosfor Nestašica Zalihe Gnojiva Klimatska kriza Dan Egan Hennig Brandt Isaac Asimov Nalazišta fosfora Cijena
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje