Pretraga tekstova
Promjena na čelu jedne od najvažnijih uprava u Ministarstvu poljoprivrede. Tko je nova šefica?
Na zatvorenome dijelu 145. sjednice Vlade razriješen je ravnatelj Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju u Ministarstvu poljoprivrede Goran Lipavić.
Istovremeno je državnoj službenici Željki Gudelj-Velaga dano ovlaštenje za obavljanje poslova ravnatelja navedene Uprave, s danom 2. rujna 2022., do imenovanja ravnatelja Uprave temeljem provedenog postupka po natječaju, a najduže do šest mjeseci, stoji u priopćenju Vlade RH.
Željka Gudelj-Velaga je diplomirana inženjerka agronomije s dugogodišnjim stažem u državnoj službi. U Ministarstvu poljoprivrede zaposlila se 2000. godine, kao savjetnica u Odjelu poljoprivrede mediterana.
Prošle godine došla je na funkciju savjetnice ministrice u Kabinetu, nakon što je dvije godine provela radeći na projektu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Republike Sjeverne Makedonije.
Prethodno, od 2017. do 2019. godine bila je načelnica Sektora za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj u Ministarstvu poljoprivrede, ranije je godinu dana obavljala dužnost predstojnice javne poljoprivredne savjetodavne službe, a od 2008. do 2009. godine bila je ravnateljica Uprave za ruralni razvoj - Upravna direkcija SAPARD/IPARD programa.
Goran Lipavić odlazi s mjesta ravnatelja Uprave za potpore poljoprivredi
Na tu se funkciju praktički "vraća", 13 godina poslije.
Tagovi
Željka Gudelj-Velaga Ministarstvo poljoprivrede Uprava za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Vlada RH
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.
SASA FRANIC
prije 3 godine
taj ruralni razvoj treba pod hitno ukinuti i sve rasporediti u izravna placanja. ako tebi treba natjecaj da kupis traktor, onda od te poljoprivrede nema nista. poljoprivredna djelatnost sama mora dozvoliti prihode da se kupuje traktor i mehanizacija a ne natjecaji. a ruralni razvoj i nije smao poljoprivreda. nego tu mora biti mogucnost otvaranja i zarade od raznih obrta i prerade. dok kod nas nije klima dobra za takvo poslovanje, sela ce se samo prazniti. niti mozes otvarati i zaradjivati od obrta niti svoje proizvode mozes dobro prodavati jer nema musterija. dok je tako razvoja nece ni biti
Marta Radić
prije 3 godine
Ruralni znači , da je jedna tvrtka koja se bavi stočarstvom u našoj blizini uzela ogromna sretstva na riječ ruralni. Cijela regija nije dobila ni pola od toga. A smrad i druge stvari su nam ostale i dalje ruralne.
Đuro Japaric
prije 3 godine
Što znači riječ RURALNi ? Neznam , ali vidim da u Hrvatskoj izumiru ljudi u selima i gradovima , umiranjem i iseljavanjem u inozemstvo ! Kažu da je prema POPISU RH bilo 117 IZUMRLIH sela , preko 80 sa samo JEDNIM stanovnikom ! Jedan od razloga zašto je tako je što sluganski narod ( Hrvati ) nemaju strategiju razvoja poljoprivrede , a ni strategiju gospodarskog razvoja !