• Čista energija
  • 19.01.2018. 15:00

Zeleno svjetlo za paket Čiste energije

Paket uključuje smanjenje potrošnje energije za 35% do 2030. u odnosu na razinu iz 2005. godine, te povećanje udjela iz obnovljivih izvora s 27% na 35%.

Foto: Pixabay/WikimediaImages/PublicDomainPictures/lebenslotse
  • 522
  • 56
  • 0

Europski parlament na svojoj je plenarnoj sjednici u Strasbourgu dao je zeleno svjetlo za početak mandata za pregovor s Vijećem o paketu Čiste energije, a koja uključuje smanjenje potrošnje energije za 35% do 2030. u odnosu na razinu iz 2005. godine, te povećanje udjela iz obnovljivih izvora s 27% na 35%. Izmjenom Direktive Europska komisija želi postići veću uporabu obnovljivih izvora energije, čišće grijanje i hlađenje, dekarbonizirani transport te bolju informiranost potrošača. Parlament je usvojio tri prijedloga o čistoj energiji (obnovljivi izvori, energetska efikasnost i mehanizmi nadzora).

Dvostruko veći udio obnovljivih izvora?

Udio obnovljivih izvora u energetskoj potrošnji gotovo se udvostručio posljednjih godina, od oko 8,5 posto 2004. na 16,7 posto 2015., a EU će doseći svoj cilj od 20 posto do 2020. Države članice su se 2014. dogovorile povećati cilj na 27 posto do 2030., no zastupnici su utvrdili kako bi taj cilj trebao biti barem 35 posto.

Zastupnici su izglasali i obvezujuće ciljeve za smanjenje potrošnje energije u EU-u za 35 % do 2030. te smanjenje emisija CO2. Poboljšanje se odnosi i na grijanje i hlađenje zgrada na što se troši 40 posto energije u EU-u, od kojih je čak 75 posto energetski neučinkovito.

Energetski učinkovite zgrade i kućanski aparati

Lakše je usporediti kada je označeno

U prosincu 2017. pregovarači Parlamenta, Vijeća i Komisije složili su se da države članice trebaju pripremiti nacionalne strategije za obnovu stambenih i nestambenih zgrada. Osim toga, Europski je parlament prošle godine pojednostavio i oznake energetske potrošnje na kućanskim aparatima kao što su televizori, usisavači i sijalice, kako bi potrošači mogli jednostavnije usporediti energetsku učinkovitost tih kućanskih uređaja.

Nova radna mjesta

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir u postupku pred Europskim parlamentom bila je izvjestiteljica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta u ime Kluba zastupnika EPP-a u predmetu izmjene Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (RED II) dok je u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane bila izvjestiteljica u sjeni.

Petir je u raspravi prije glasovanja rekla kako "u ostvarivanju energetskih i klimatskih ciljeva Europske unije, snažnija upotreba obnovljivih izvora energije može biti učinkoviti mehanizam za smanjivanje ovisnosti o uvozu energije i poticaj za otvaranje novih radnih mjesta“.

Ona se osvrnula i na nedavno objavljeno izvješće Ernst & Young koje predviđa da je "samo u sektoru solarne energije moguće otvoriti 94.000 radnih mjesta do 2021. godine, te uz postavljeni cilj udjela obnovljive energije od 35%, još dodatnih 120.000 radnih mjesta do 2030. godine".

Ukidanje korištenja biomase i biogoriva ukida i radna mjesta?

Zastupnica Petir smatra da je za ostvarivanje ambicioznih ciljeva potrebno omogućiti državama članicama da koriste sve one obnovljive izvore energije koje imaju na raspolaganju dok prijedloge koji idu prema ukidanju korištenja biomase i biogoriva smatra suprotnima interesima Europske unije, država članica i njenih građana.

Ukidanje korištenja biomase i biogoriva je suprotno interesima EU?

Objašnjava to činjenicom što danas samo u sektoru poljoprivredne proizvodnje sirovine za biogoriva imamo otvorenih 100.000 radnih mjesta te još 100.000 u preradi, a proizvodnjom visoko održivih biogoriva proizvodimo i hranu za životinje bogatu proteinima čime doprinosimo smanjenju uvoza GMO hrane, ali i stabilnosti cijena poljoprivrednih proizvoda povezanih s proizvodnom biogoriva na tržištu EU.

Petir: Situacija s biogorivima bi nas mogla skupo koštati

Nažalost, unatoč svim uloženim naporima, uvedeni su povijesni kriteriji kojima se razina proizvodnje biogoriva do 2030. zadržava na razini potrošnje iz 2017. godine uz fleksibilnost za države koje imaju potrošnju biogorva ispod 2% da ostvare udio do te razine.

Unatoč činjenici da Hrvatska ima više od 750.000 hektara neobrađenih poljoprivrednih površina i unatoč činjenici da imamo nacionalnu naftnu kompaniju koja je do nedavno bila u cijelosti u državnom vlasništvu, prema podacima Eurostata Hrvatska nema proizvodnje niti potrošnje biogoriva niti obveze njihova umiješavanja u goriva koja se stavljaju na tržište. Petir smatra kako bi nas situacija opet mogla skupo koštati.

Gospodarenje šumama

U sektoru šumarstva države članice zadržavaju svoju nadležnost nad održivim korištenjem šumske biomase uz obvezu poštivanja strogih kriterija održivosti za što se zastupnica Petir zalagala od početka svoga mandata.

Alternativnim kompromisnim amandmanom na prijedlog zastupnice Petir, usvojenim u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, a koji je sada sastavni dio stajališta Europskog parlamenta, zastupnica Petir se izborila za to da države članice moraju odgovorno gospodariti svojim šumskim prirodnim resursima, ali i da one koje su do sada očuvale svoje šume poput Hrvatske, Slovenije i Austrije, kao i nordijskih zemalja mogu i nadalje njima učinkovito gospodariti bez pretjeranih administrativnih opterećenja. Prije glasovanja, hrvatska je europarlamentarka Marijana Petir pozvala zastupnike u Europskom parlamentu da podrže amandmane kojima se svim sektorima obnovljivih izvora energije daje mogućnost da ostvare svoj puni potencijal.

Foto: Pixabay/WikimediaImages/PublicDomainPictures/lebenslotse


Tagovi

Euorpski parlament Marijana Petir Čista energija Biogorivo Obnovljivi izvori energije Biomasa Gospodarenje šumama


Autorica

Maja Celing Celić

Maja je profesorica hrvatskog jezika i književnosti s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Također je hobi vrtlarica te urednica Agrokluba.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi