• Obnovljivi izvori
  • 17.07.2021. 10:30

Zelena energija iz poljoprivrede da, ali ne na štetu proizvodnje hrane

Udio domaće poljoprivrede u proizvodnji ukupne energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj znatno je niži od prosjeka EU i iznosi 2,7 posto, čulo se na tematskoj sjednici saborskog Odbora za poljoprivredu.

Foto: Depositphotos/ClickImages
  • 192
  • 353
  • 0

Saborski Odbor za poljoprivredu je na svojoj tematskoj sjednici posvećenoj obnovljivim izvorima energije u poljoprivredi jednoglasno usvojio zaključke kojima potiče tijela državne uprave da osnaže svoje vlastite kapacitete i otklone administrativne prepreke kako bi se u razumnom roku podržala realizacija projekata kojima se doprinosi proizvodnji i korištenju ovakve energije. Pozvao je i nadležna tijela da kod raspisivanja natječaja za zelenu energiju uzmu u obzir preporuke HPK i HGK kako bi se poljoprivrednicima osigurao ravnopravan položaj.

"'Upozoravaju da njihova uloga, ali i potrebe nisu dovoljno prepoznati u natječajima kojima se podupiru projekti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u poljoprivredi. Zato im je potrebno osigurati ravnopravan položaj kako bi se postigao pozitivan pomak u konkurentnosti domaće proizvodnje, smanjio uvoz, smanjio rizik kroz diversifikaciju prihoda, postigla adekvatna cijena, privukao veći broj mladih ljudi i otvorila nova radna mjesta na selu'", uvodno je istaknula predsjednica Odbora Marijana Petir.

Biogospodarstvo - nova mogućnost za poljoprivrednike

Prema njezinim riječima, trenutno je neiskorišteni potencijal u ovoj proizvodnji prilika za zeleni razvoj ruralnih područja, ali i novih mogućnosti za poljoprivrednike, a što se može iščitati i iz preporuka Europske komisije za Nacionalni strateški plan u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) u kojima je Hrvatska prepoznata kao država s najvećim potencijalom u Uniji za razvoj biogospodarstva. Petir ističe da je udio poljoprivrede u proizvodnji ukupne energije iz obnovljivih izvora u RH znatno niži od prosjeka EU i iznosi 2,7 posto.

Kako se čulo, povezivanje stakleničke/plasteničke proizvodnje s geotermalnom energijom, stočarstva s proizvodnjom bioplina, postavljanje solarnih kolektora na proizvodne objekte u poljoprivredi, a ne na najkvalitetnije poljoprivredno zemljište, logični su potezi. Pitanje je kako ćemo ih primijeniti u praksi, istaknula je Petir i upitala hoće li na to dati odgovor buduća strategija biogospodarstva ili je potrebno mijenjati već neke donesene strateške dokumente.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek rekao je kako će buduća strategija biogospodarstva i prateći akcijski plan dati smjernice za korištenje obnovljivih izvora energije u poljoprivredi, pa tako i za potrebe proizvodnje energije, ali i novih proizvoda s dodanom vrijednosti, odrediti objekte za prikupljanje, transport i pripremu biomase za tržište, te umrežiti i povezati proizvođače biomase s postrojenjima za proizvodnju energije i drugom industrijom.

U realizaciji je 269 projekata koji se financiraju iz Programa ruralnog razvoja, za koje je planirano ulaganje od 252 milijuna kuna, a najvećim dijelom radi se o projektima u sektoru mljekarstva (60) i peradarstva (40). Ukupno je do sada kroz natječaje iz PRRRH financirano više od 200 solarnih elektrana. Programom je za ovu namjenu osigurano više od 80 milijuna eura, a planirano je ulaganje za još dodatnih 300 projekata. U narednom razdoblju će se nastaviti ova investicijska ulaganja primjenom integriranog tzv. zelenog pristupa s ciljem dostizanja ciljeva europskog Zelenog plana.

HPK traži solarne panele na kućama, a ne plodnim poljima

Ravanateljica Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Kristina Čelić istaknula je važnost koegzistencije održive proizvodnje biomase i poljoprivredne proizvodnje. Pravila za ova postupanja regulirana su na europskoj razini, a mogućnosti za potporu poljoprivrednicima u ovom sektoru postoje i treba raditi na njihovoj primjeni.

Predsjednik Odbora za mljekarstvo Hrvatske poljoprivredne komore Igor Rešetar upozorio je na važnost instaliranja solarnih panela, odnosno bioplinskih postrojenja na gospodarstvima, s ciljem jačanja njihove konkurentnosti, te određivanja jasnih kvota povezanih s proizvodnjom i uvjetnim grlima za ulazak u sustav poticanja. Istaknuo je potrebu prilagodbe postojećeg tarifnog modela i osiguranja prednosti lokalnoj distribuciji energijom iz poljoprivredne proizvodnje, te upozorio na nužnost kontrole uvoza biootpada.

Zaključio je kako je s ciljem korištenja svih raspoloživih resursa iz ove proizvodnje potrebno ubrzati proces izrade Strategije za bioekonomiju, poticati korištenje energije iz sektora poljoprivrede u energetskoj obnovi zgrada, te kao najvažnije upozorio je na važnost očuvanja površina za proizvodnju hrane.

Na nekvalitetno zemljište saditi miskantus?

U opširnoj raspravi član Odbora Josip Đakić oštro je upozorio da projekti investitora obnovljivih izvora i toplinske energije nisu naišli na razumjevanje kako niže državne administracije tako i Hrvatskih šuma na području Virovitičko-podravske županije, ali i puno šire, te njih drži "kočničarima razvoja Hrvatske". Dodao je da se jednim takvim projektom bavi već četiri godine, a da će o svemu napisati knjigu pod naslovom "Kako neuspjeti u Hrvatskoj".

Drži da biljke kratke ophodnje, kao što su miskantus i paulovnija, treba zasaditi na 50 do 60.000 ha nekvalitetnog zemljišta tzv. treće kategorije, te osigurati preradu bioentanola kao što je to nekada bio slučaj sa biodizelom.  

Nadalje, član Odbora Goran Ivanović između ostalog kazao je da Slavonija prednjači po geotermanim izvorima tople vode, kojih samo u Osječko-baranjskoj županiji ima 10-ak, ali da nam na tome polju o kojem se puno priča, nedostaje iskorak u realizaciji niza projekata za boljitak poljoprivede, ali i ukupnog gospodarstva. Naveo je da osječki Institut još prije 60 godina radio na sustavu navodnjavanja u Izraelu, vodećoj zemlji po tome, a da se kod nas navodnjavanja danas 3,5 posto obradivih poršina.

Vratili stajski gnoj na zemlju

S druge strane, član Odbora Željko Lenart podržao je prijedloge HPK te upozorio da se domaći kukuruz izvozi jer je naše stočarstvo propalo, a jednako tako drži da nismo sposobni iskoristi toplinu za unaprijeđenje poljoprivrede iz prirodnih geotermalnih izvora. Uz to, upozorio je na izvoz biomase u Italiju, Austriju i Mađarsku, koje tako smanjuju svoje štete emisije. S druge strane, kod nas je na djelu ekocid, jer se uništavaju šume i ogoljavaju cijela brda, upozorova Lenart. 

Odgovarajući na brojne upite, Tušek je kazao da su u Mjeri 10vratili stajski gnoj na zemlju kako bi tlo obogatili humusom, ali i smanjili pritisak na bioplinska postrojenja. Dakle, kod proizvodnje zelene energije, zbog koje su još prije deset godina uveli u EU tzv. energetske nasade, ali ih je potom globalni nedostatak hrane stavio u drugi plan, prednost imaju oni koji imaju domaće  životinje, kazao je državni tajnik. Osim toga, drži da za grijanje pet hektara plastenika treba još pet hektara za solare, te da postoje poljoprivredne površine koje su za to prihvaljive, ali i one koje to nisu.

Na kraju je predsjednica Odbora najavila, nakon ljetne stanke, sjednice posvećene navodnjavanju i ribarstvu, a za početak, uzvratni posjet članova Odbora Sloveniji, koji je zakazan za 16. rujna. 


Tagovi

Obnovljivi izvori energije Odbor za poljoprivredu Zdravko Tušek Marijana Petir Željko Lenart Jospi Đakić


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da, lako je kada se ima...