Zbog ulaska u OECD ukidamo reciprocitet kod nasljeđivanja poljoprivrednog zemljišta, što to znači?

Dok se čekaju nove izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu koje bi ubrzale dodjelu državne zemlje i postupak učinile transparentnijim (čitaj pravednijim), isti se našao u fokusu ulaska Hrvatske u OECD.

OECD je, piše tako na stranici Porezne uprave, Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj odnosno globalni forum od 38 zemalja i predvodnica tržišnog gospodarstva čija je zadaća promicati bolje politike za bolje živote.​​​

Uvjete za postati članicom te svjetske ekonomske organizacije, što smo izrazili još 2017., a pregovore započeli 2022., Hrvatska bi trebala ispuniti do kraja 2025.

I tu se našlo - zemljište.

Otvara se prostor za rasprodaju zemljišta strancima?

Točnije, u Sabor je upućena izmjena gore navedenog Zakona, a kojom se ukida uvjet reciprociteta prilikom nasljeđivanja poljoprivrednog zemljišta za pravne i fizičke osobe iz država koje su potpisnice Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija OECD-a.

"Postajete jedne male Jude. Za Judin sitni novac prodajete hrvatsku poljoprivredu", kritizirao je vladajuće Božo Petrov (Most) navodeći da ovakav Zakon otvara vrata daljnjoj rasprodaji i koncentraciji zemlje, dok naši poljoprivrednici teško dolaze do ijedne oranice.

Vlada, dodao je, ne štiti hrvatsko tlo, seljaka ni poljoprivrednu proizvodnju jer Zakon dopušta da stranci iz zemalja članica OECD-a naslijede poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj, čak i ako njihove zemlje ne daju ista prava našim građanima. "To znači: nema reciprociteta. Hrvati u drugim zemljama ne mogu, ali stranci u Hrvatskoj mogu", rekao je.

Zemlja zarasla u šikaru, zakon u birokraciju - tko će pokrenuti hrvatsku poljoprivredu?

Na isto je upozorila i Sandra Benčić (Možemo) istaknuvši da stranci već nasljeđuju druge nekretnine, a sada će moći i poljoprivredna zemljišta. I ona i Petrov su istaknuli da su neke države uvele rezervaciju na sve oblike stjecanja vlasništva poljoprivrednog zemljišta, što bi trebala i Hrvatska.

Ni ostatak oporbe nije ih štedio: "Hrvatska je u pregovorima s OECD-om šaptom pala”, rekao je Dalibor Paus (IDS), a Mate Vukušić (SDP): "Reciprocitet i rezervacija jednako kolonizacija”.

Vladajući međutim odbacuju njihove tvrdnje. Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Tugomir Majdak kaže da se predloženom dopunom zakona ne otvara tržište poljoprivrednog zemljišta za građane OECD-a jer ga oni i dalje ne mogu kupovati.

"Jedino što se omogućuje je stjecanje poljoprivrednog zemljišta nasljeđivanjem bez utvrđivanja reciprociteta. Do sada je također bilo moguće nasljeđivanje, ali se provodio postupak utvrđivanja uvjeta reciprociteta. I dalje se reciprocitet za sve ostale utvrđuje. Suštinski se, dakle, ništa ne mijenja već više proceduralno", kaže Majdak.

Novi Zakon tek iduće godine

Kada je u pitanju rezervacija, nju je Hrvatska stavila, no, kaže, unatrag 20 godina nijedna nova zemlja članica nije mogla realizirati rezervaciju na stjecanje vlasništva nad poljoprivrednim i šumskim zemljištem. One koje su to realizirale su zemlje koje su pristupile davno OECD-u poput Italije, Francuske i drugih.

I zastupnik Stipan Šašlin (HDZ) tvrdi da je državno poljoprivredno zemljište apsolutno zaštićeno u Hrvatskoj jer država ima pravo prvokupa za zemljište veća od 10 hektara u kontinentalnom i većeg od jednog hektara u primorskom dijelu države.

"Velike parcele za koje postoji interes stranaca država štiti, odnosno ne prodaje, a za male parcele nema interesa”, rekao je dok je njegov stranački kolega, Nikola Mažar pitao zašto se na mogućnost da druga ili treća generacija hrvatskih iseljenika naslijedi poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj gleda kao na prijetnju.

Kada su u pitanju na početku spomenute izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu one ipak neće biti riješene ove godine.

"U tijeku je usuglašavanje s dionicima i uskoro će biti prva sjednica povjerenstva, a u prvom kvartalu 2026. donošenje zakona", otkrio je Majdak.

Vladajući obećavaju i da bi svaki pokušaj malverzacija sa zemljištem kao strateškim resursom, trebao spriječiti Zakon o provjeri stranih ulaganja koji je u tijeku donošenja.