• Ratarstvo
  • 07.03.2012.

Zbog suše ratari siju više suncokreta

Suncokret će se sijati upravo zbog prošlogodišnje suše

  • 1.206
  • 60
  • 0

Dok je sjetva ranih kultura poput zobi, šećerne repe, djeteline već počela, ona prava, proljetna, počinje za mjesec dana. Ratari ugovaraju proizvodnju, a prvi put, kaže Matija Brlošić iz udruge seljaka Brazda, gotovo bez kune gotovine, čemu je razlog neisplata poticaja. Ratarske rane nisu zacijelile ni od prošlogodišnje suše pa se poljoprivrednici okreću kulturama koje mogu podnijeti sušna razdoblja, poput suncokreta.
- Odavno smo već trebali biti u polju zbog prihrane koja se provodi, ali ipak s manjim količinama gnojiva nego inače jer nema se novca. Počinje sjetva ranih proljetnih kultura poput zobi, djetelinsko-travnih smjesa, šećerne repe. Za mjesec dana počinje i sjetva u pravom smislu. I dalje je najzastupljeniji kukuruz, kojeg će biti na najviše površina. Očekuje se i veći broj površina pod suncokretom nego lani, zatim idu soja i ostale kulture. Suncokret će ljudi sijati upravo zbog prošlogodišnje suše. To je kultura koja traži manje padalina i podnosi godinu kakva je bila prošla, za suncokret bogomdana. Sušu očekujemo i ove godine jer nam već sada nedostaje oko 500 litara vode/m2. Od snijega je po četvornom metru došlo do 50 litara vode. Nastavi li se ovako, s proljetnim kulturama će biti i te kako problema, a bilo bi dobro da ratari iskoriste ovo vrijeme i idu u zatvaranje zimske brazde kako bi se vlaga iole sačuvala - kaže Brlošić.
- Sjetva se većinom ugovara, mali broj poljoprivrednika koristi kredite preko HBOR-a jer nije jednostavno doći do njih. Mora se podići hipoteka ili naći nekakva druga garancija. Jednostavnije je doći do kredita preko organizatora, ali su oni dva do tri puta skuplji nego preko HBOR-a. S gotovinom se u sjetvu gotovo uopće ne ide, i to prvi put jer je npr. u ratarskom dijelu posljednji novac od državnih poticaja sjeo u travnju prošle godine. Još nismo dobili novac za jesensku sjetvu 2010. i proljetnu 2011. Taj novac nedostaje, kada bi on došao, ljudi bi više toga nabavili vlastitim sredstvima - ističe Borlošić.
- Iako je ministar Jakovina obećao isplatu poticaja u drugoj polovini ožujka, do tada će svi hit hibridi i pojedine sorte već imati svog vlasnika, a ostali će uzimati ono što je ostalo na policama i manje je kvalitetno - misli Brlošić.

Tomislavu Munjiću iz Kuševca suša je prošle godine “pojela” velik dio uroda šećerne repe, pod kojom je bilo 3,5 hektara površine. Njoj će, prema svemu sudeći, i ove godine platiti danak jer je izgledno da će morati zaorati čak 14 jutara uljane repice.
- Pričekat ću još desetak dana kako bi se repica eventualno oporavila. Prema ovom što sada vidim, u to je teško vjerovati. Ako je budem zaorao, posijat ću suncokret i to preko ugovorene proizvodnje - kaže Munić te dodaje kako će na dio površina u proljetnoj sjetvi zasijati i kukuruz.

Mali najviše nastradali

Božo Perković iz Širokog Polja mali je poljoprivredni proizvođač, koji obrađuje samo 15 hektara poljoprivrednih površina, od čega živi njegova obitelj. “Pod pšenicom mi je 14 jutara. Morao sam je zasijati zbog plodoreda. Na preostali dio zasijat ću kukuruz, djetelinu, zob... Poticaje nisam dobio, gotovine nemam, pa moram ugovarati proizvodnju. Sve je poskupjelo, a mi mali smo najviše nastradali. Veliki proizvođači dobiju manju maržu, 'prebijaju' PDV, a što mi možemo, ništa!”, zaključuje Perković.

Autor: Maja MUŠKIĆ


Povezana biljna vrsta

Suncokret

Suncokret

Sinonim: Cvijet sunca, trava sunca | Engleski naziv: Sunflower | Latinski naziv: Helianthus annuus L.

Suncokret potječe iz Amerike (Meksiko, Peru). Najprije je uzgajan kao ukrasna biljka, sjeme je korišteno za prehranu ptica, a ljudi su jeli jezgru iz sjemena. 1840. godine je prvi... Više [+]

Tagovi

Ratarstvo Sjetva Suncokret Suša

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Inače, popis 2021. kod nas na Dilju ide #beee laganini.