Zbog stanja na tržištu žitarica najavljeni prosvjedi poljoprivrednika u Bruxellesu

Predstavnici poljoprivrednika država Višegradske skupine - V4 i udruženja novih država članica, zbog stanja sa žitaricama na tržištu dogovorili su zajednički prosvjed koji će se održati 23. svibnja godine u Bruxellesu, a moguće i u državama V4, baltičkim zemljama i novim država članicama EU, o čemu će naknadno odlučiti svaka država pojedinačno.

"Češka poljoprivredna komora organizirala je sastanak komora zemalja V4 u Brnu 24. i 25.travnja na kojem je potpisan apel Europskoj komisiji, a koji se tiče ukrajinskog uvoza i njegovog utjecaja na sektor i poljoprivrednike u tim zemljama. Pismo je poslano Europskoj komisiji", objavljeno je iz Hrvatske poljoprivredne komore, koja se pridružila ovoj inicijativi.

Poljoprivrednike ljuti bescarinski uvoz iz Ukrajine

Predstavnici komora i organizacija Višegradske skupine (Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka) zajedno s organizacijama predstavnika iz Bugarske, Hrvatske, Estonije, Litve i Rumunjske, uputili su zajednički apel Europskoj komisiji, u vezi s kontinuiranom alarmantnom situacijom s neograničenim bescarinskim uvozom poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine.

U apelu se ističe kako je situacija na tržištu vrlo teška, a zbog neuspjeha tzv. staza solidarnosti, poljoprivrednici u spomenutim zemljama trenutno se suočavaju s drastičnim padom cijena i nedostatkom potražnje za žitaricama i uljaricama, zbog viška ponude nad potražnjom.

U apelu se ističe kako su zalihe na 150 posto potreba, u odnosu na ovo doba prijašnjih godina, pri čemu sljedeća žetva kreće za tri mjeseca i postoji realna mogućnost da se žitarice i uljarice neće imati kome prodati i gdje skladištiti, naglašavaju iz HPK.

"Situacija je uzrokovana uglavnom bescarinskim uvozom ukrajinskih proizvoda u Europsku uniju, gdje su pšenica, kukuruz i soja uvezeni, iako su bili tzv. stazama solidarnosti namijenjeni trećim zemljama ili tradicionalnim kupcima ukrajinskih proizvoda", stoji u apelu.

Ne zna se konačno odredište uvezene robe

Također se navodi da kako bi pomogla Ukrajini u izvozu svoje agro proizvodnje i prehranila zemlje ovisne o uvozu, Europska komisija je uvela takozvane koridore solidarnosti, ali su ih trgovci zlorabili kako bi se lako i brzo obogatili. Zbog toga je Srednja i istočna Europa preplavljena ukrajinskim žitaricama.

"Napominjemo da ovakva situacija može najviše utjecati na manje proizvođače, koji nemaju svoje skladišne kapacitete i koji u našim zemljama često ovise o prihodima od proizvodnje osnovnih usjeva kao što su žitarice i uljarice", istaknuto je u apelu.

Smatraju kako je veliki problem to što roba nakon što prijeđe granicu u Ukrajini, ide na slobodno jedinstveno tržište Europske unije i vrlo je teško razlikovati njihovo konačno odredište. Čak ni službene statistike ne odražavaju stvarno stanje, budući da se špekulira o prepakiravanju robe ili namjernom miješanju ukrajinske pšenice i drugih žitarica s lokalnom proizvodnjom, kako bi se zadovoljili parametri kvalitete i smanjio rizik od zarobljavanja nezdravih namirnica u prehrambenom lancu.

Zemlje potpisnice apela skreću pozornost na nedostatak kontrolnih mehanizama koji bi osigurali da se ta roba transportira do odredišta, a ne da se skladišti u Europi, što ne samo da utječe na kretanje cijena robe na domaćem tržištu, već i potencijalno ugrožava sigurnost potrošača.

Predlaže se strogi mehanizam kontrole

Bez odgovarajućih kontrolnih mehanizama, tijela javne vlasti kao ni građani ne mogu biti sigurni da ne moraju ispunjavati stroge europske standarde za poljoprivredne i prehrambene proizvode, što smanjuje konkurentnost naših poljoprivrednika.

Uvodi se privremena zabrana uvoza proizvoda iz Ukrajine?

Stoga se predlažu strogi mehanizam kontrole ukrajinskog izvoza na šengenskoj granici koji osigurava da kamioni stignu do svog odredišta, a da teret u vlaku ostane zapečaćen do konačnog odredišta u luci, jedan je od zahtjeva upućenog EU.

"Trenutna situacija može biti signal poljoprivrednicima EU kako nema potražnje za njihovim proizvodima te će kao rezultat toga početi smanjivati proizvodnju, što se neće odmah odraziti na tržište, ali će definitivno značiti potpuni neuspjeh poljoprivredne politike EU-a, a kasnije može utjecati i na cijene te kvalitetu proizvodnje", ističu iz HPK.