Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Minski sumnjiva područja
  • 14.10.2015. 10:30

Zbog mina u agraru gubimo 30 milijuna eura godišnje

Prije nekoliko dana 54-godišnjak iz Cerića, na oranici  je pronašao upaljač za topovski projektil, dok je 23-godišnjak iz Nijemaca, prilikom obrade zemlje istoga dana na predjelu Orašće kod Nijemaca, u kanalu pronašao protupješačku minu.

Foto: pixabay.com
  • 478
  • 62
  • 0

Prije nekoliko dana 54-godišnjak iz Cerića, na oranici u produžetku ulice Petra Svačića u Ceriću, pronašao je upaljač za topovski projektil, dok je 23-godišnjak iz Nijemaca, prilikom obrade zemlje istoga dana na predjelu Orašće kod Nijemaca, u kanalu pronašao protupješačku minu.

Riječ je dakako o odbačenim minsko-eksplozivnim sredstvima koje nažalost slavonski poljoprivrednici još uvijek pronalaze na oranicama ili uz njih, iako je od Domovinskog rata prošlo 24 godine. Na sreću, statistika se još uvijek svodi samo na broj i vrstu pronađenih minsko-ekslozivnih sredstava. Bit će gadno ako se počnu brojati ljudske žrtve ili unesrećeni. A bilo ih je. Od 1991. do 2014. godine u 1.354 minskih incidenata i nesreća je u Hrvatskoj stradalo 1.978 osoba, od kojih njih 511 smrtno. Nisu nažalost bile isključene niti situacije u kojima su stradavala djeca u igri, ali i poljoprivrednici koji su obrađujući svoju zemlju naišli na zaostale mine.

Brodsko-posavska do kraja 2015. slobodna od mina

Službena statistika kaže kako u Vukovarsko-srijemskoj županiji više nema minsko-sumnjivih poljoprivrednih površina. Ostalo je tek nešto šumskih površina koje bi se do kraja ovoga mjeseca trebale također u potpunosti raziminirati i to bi, što se tiče mina u toj županiji bilo to. Odnosno, više ih ne bi trebalo biti. Do kraja godine, mina ne bi trebalo više biti niti na poljoprivrednim površinama u Osječko-baranjskoj županiji koja je imala oko 70 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta pod minama, što je činilo trećinu obradivih površina u toj županiji.

Zahvaljujući ativnosti države, ali i brojnim donatorima, od 1998. godine neprestano su se smanjivale minski sumnjive površine u Osječko-baranjskoj županiji. Za te svrhe uloženo je gotovo 700 milijuna kuna. Naposljetku, ostala su još svega dva minski sumnjiva poljoprivredna područja - površine na području općina Šodolovci i Darda te poljoprivredne površine na području općina Jagodnjak, Petrijevci, Petlovac i gradova Valpova i Donjeg Miholjca. Upravo za njih Županija je aplicirala za sredstva potpore iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. I oba su odobrena. Do kraja 2015. godine bez mina bi trebala biti još jedna slavonska županija, Brodsko-posavska. Trenutačno na području te županije, na području općina Dragalić, Gornji Bogićevci, Okučani i Stara Gradiška, ima 9,6 km2 minski sumnjivog područja, među kojima je i poljoprivredno zemljište.

Najviše mina na šumskim površinama

U Hrvatskoj najveći postotak minski sumnjivih površina u ovom trenutku ima na šumskim površinama i to 86,4% ukupne sumnjive površine, slijede poljoprivredne površine s 13,3% te ostale površine s 0,3%. Kada je riječ isključivo o poljoprivrednom zemljištu, po podacima Hrvatskog centra za razminiranje pod minama se u Hrvatskoj nalazi još uvijek gotovo 116.584.000 m2 poljoprivrednih površina, od čega se 64.121.200 m2 odnosi na oranice, dok se 52.462,800 m2 odnosi na livade i pašnjake.

Zbog mina u poljoprivredi gubimo 170 milijuna eura godišnje

Zbog minske zagađenosti, prema nekim procjenama, godišnji gospodarski gubitak procjenjuje se na oko 170 milijuna eura u šumarstvu, a u poljoprivedi oko 30 milijuna eura godišnje. Procjena gubitaka u poljoprivredi temelji se na uzgoju kultura poput pšenice, kukuruza i drugih niskodohodovnih kultura. Kada se tomu pribroje kulture poput voća i povrća koje ostvaruju viši dohodak, ukupni gubitak zacijelo je puno veći.

I to je ono što je mjerljivo. Ono nemjerljivo, a to su bez sumnje ljudski životi, suviše je dragocjeno da bi se netko tek tako poigravao i razno razne mine, ručne bombe, streljivo i oružje odbacivao u najbliži kanal na koji naiđe ili na nečiju oranicu. Teško ili gotovo nikako razumljivo. Jer postoje milijuni drugih načina da se sva ta ubojita sredstva predaju policiji bez ikakvih sankcija. Ili je ipak najlakše odbaciti ih u neki kanal pa što bude. A bude često ono najgore. Pitanje je samo kako smiriti vlastitu savjest nakon tragedije, ako je kod nekih uopće i ima.

Foto: pixabay.com


Tagovi

Poljoprivredno zemljište Mine Miniranost Oružje Kulture Centar Razminiranje Njiva Kanal Šteta Gubitak Zagađeno Minsko sumnjive površine Dohodak


Autor

Alen Kuns

Više [+]

Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.