Završena rasprava o Zelenom planu, što očekuje poljoprivrednike u idućem razdoblju?

Javna rasprava je pokazala kako je Zeleni plan EU kao i strategija od polja do stola u početnoj fazi pregovora i još je čitav niz nepoznanica kako će se odluke o usvajanju odraziti na poljoprivredni sektor.

Naime, pred poljoprivrednike se stavljaju ogromni novi zahtjevi usmjereni na ekološke standarde, a to bi se trebalo ostvariti uz manje novca kako je najavljeno jer bi trebalo doći do smanjivanje EU proračuna za poljoprivredu, kažu u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK) koja je s Ministarstvom poljoprivrede i predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj, organizirala višetjednu javnu raspravu o Zelenom planu EU-a, odnosno strategiji  'Od polja do stola'.

Dodaju da ono što poručuju poljoprivrednici je da je potrebno više informacija i jasnije komuniciranje svega što će se usvojiti kako bi se mogla donijeti i konkretna stajališta pojedinih država. Naime, ne odnosi se jedinstvena strategija 'Od polja do stola' na sve zemlje članice EU, ali su njezini ciljevi u smislu zaštite okoliša, kao što je smanjenje emisije štetnih plinova u atmosferi, a poljoprivreda u stakleničkim plinovima sudjeluje sa 10 posto, kao i povećanje bioraznolikosti - isti.

"S druge strane, poljoprivreda je sada pod posebnim udarom jer se uvoze velike količine hrane u Europsku uniju iz trećih zemalja, temeljem trgovinskih sporazuma iz cijelog svijeta, što stvara nekonkurentnu situaciju jer ne moraju udovoljavati ekološkim standardima na tržištu EU", ističu u HPK.

Europski zeleni sporazum zahtijeva i financijsku potporu poljoprivredi  

Hrvatska poljoprivreda, kažu u HPK, je na tragu Zelenog plana, jer imamo čist okoliš (više od 50% Natura područja) te to što smo GMO free zemlja i što imamo diverzificirana gospodarstva, naša je velika prednost. Međutim, borimo se s rastućim uvozom hrane, niskim cijenama, nedostatkom radne snage te iseljavanjem iz ruralnih područja. Istodobno, pretjeran jeftin uvoz, slaba potrošačka snaga, stavljanje poljoprivrede u negativan kontekst doveli su nas do pada proizvodnje u gotovo svim sektorima.

U HPK ističu da na svim zajedničkim sastancima ističu kako strategija "Od polja do stola" mora uzeti u obzir sva tri stupa održivosti (ekonomski, socijalni i ekološki). To je jedini način da se prepozna doprinos poljoprivrede i ruralnih područja u proizvodnji hrane i hrane za životinje, kao i biogoriva, tekstila i pošumljavanja. Ako će poljoprivrednici dodatno dati doprinos ovom ambicioznom planu, moraju imati odgovarajuću financijsku potporu, dok trgovinski ugovori ne bi smjeli dozvoliti uvoz roba ispod zadanih 'zelenih EU standarda'.

Europski 'zeleni sporazum' ne bi smio usporiti proces izrade novog ZPP-a, a potrebna je i veća komunikacija o izradi strategija i planova, kako bi imali dovoljno vremena za dijalog te prijevod dokumenata na nacionalne jezike kako bi poljoprivrednici imali transparentan pristup informacijama.  

Međutim, pandemija koronavirusa je usporila sve aktivnosti, pa tako i one u poljoprivredi. Zeleni plan, kao i strategija 'Od polja do stola', kao je rekao Bruno Chauvin, načelnik Odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj EK za nedavnog posjeta Zagrebu, su '99 posto gotovi'. U HPK kažu da za sada ne mogu procijeniti kako će se odvijati daljnja rasprava i usvajanje odluka i planova.

Činjenica je da se nalazimo u novoj i vrlo opasnoj situaciji pandemije koronavirusa koja već sada nanosi ogromne štete ovom sektoru. Za pretpostaviti je kako će se u hodu donositi i nove odluke i da će cijeli proces biti usporen.

Smanjiti korištenje pesticida, umjetnih gnojiva i antibiotika u proizvodnji hrane

Sudionica u javnoj raspravi bila je i dr.sc. Biljana Kulišić, s Odjela za obnovljive  izvore energije, energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša Energetskog instituta 'Hrvoje Požar'. Ona kaže da se puno očekuje od poljoprivrednika, a nema konkretne nagrade u obliku novčane naknade po ušteđenom CO2:  kn/kgCO2 ili poreza na CO2, koji bi napravio razliku između dobre i loše prakse.

"Prema mojim saznanjima, malo se radi na tim pitanjima i ona nisu prioritet, a mehanizmi koje EU predlaže, jer je nužno nagraditi poljoprivredni doprinos zaštiti okoliša, kod nas su vrlo ograničeni za primjenu", kaže  dr.sc. Kulišić.

Dakle, jasno je kako je pred poljoprivrednicima vrlo izazovno i zahtjevno razdoblje zbog novih politika koje se pred njih stavljaju. Nova EK izašla je lani s Zelenim planom, kao vrlo ambicioznom strategijom očuvanja okoliša i borbe protiv klimatskih promjena u narednih 30 godina, u sklopu koje je i dio koji se tiče poljoprivrede, a kroz koju se najavljuju aktivnosti kojima će se smanjiti korištenje pesticida, umjetnih gnojiva i antibiotika u proizvodnji hrane.

Ova će strategija donijeti promjene koje će imati dalekosežne posljedice za poljoprivrednike Unije, a ZPP 2021.-2027. bit će ključni alat, uz dvije prijelazne godine, promjena koje bi na starom kontinentu trebale osigurati održivi razvoj u poljoprivredi i smanjenje klimatskih promjena.

Zeleni plan donosi i smanjenje ovisnosti poljoprivrednika o umjetnim gnojivima te se najavljuju određene zakonske izmjene u tom smjeru. Najavljuju se i stroži standardi zaštite životinja, odnosno njihova dobrobit, posebno u farmskom uzgoju. Ono što je ključno je da bi se ova ambiciozna strategija, koja ne ide na ruku povećanju proizvodnje i ostvarivanju većeg dohotka, trebala provoditi uz manje novca, odnosno, manji proračun za ZPP, a što se stalno najavljuje.

Zbog svega toga europski poljoprivrednici masovno prosvjeduju i upozoravaju kako su to birokrati lijepo zamislili, no pitanje je kako će se to odraziti na njihove živote, ostvarivanje dohotka od kojeg mogu živjeti, konkurentnost u odnosu na robe koje dolaze iz cijelog svijeta po daleko nižim cijenama, ali i niže kvalitete te zadržavanje ljudi, posebice mladih, u ruralnim područjima.

Kako nedostatak pašnjaka pretvoriti u prednost?

Marko Šitum, stočar, kaže da je temelj gotovo svake poljoprivredne proizvodnje, poljoprivredno zemljište, a naš Zakon o poljoprivrednom zemljištu, nakon dvije godine od donošenja se pokazao kao neprovodiv. Naime, veliki problem u EU je metan od mliječnog govedarstva, a u Hrvatskoj  je preostalo samo 400.000 krava jer pašnjaci traže i okrupnjivanje zemljišta, što nas dovodi u situaciji da svoje nedostatke možemo pretvoriti u prednost. 

U raspravi se čulo i to da je problem što smo s EU-om ispregovarali samo 900.000 ha poljoprivrednog zemljišta, a imamo ga ukupno tri milijuna ha. Dakle, nužno je vratiti poljoprivredno zemljište u funkciju poljoprivredne proizvodnje, kako bi popravili negativnu samodostatnost hrane, koja je sada ispod 50 posto.

Mirko Devčić, uzgajivač mesnih pasmina goveda, kaže da domaći poljoprivrednici nisu konkurentni onima iz okruženja, a trebali bi biti nositelji razvoja ruralnih područja. Farmeri smatraju kako je potrebna veća razina konzultacija, dijaloga i informiranost proizvođača o Zelenom planu, ali je važno voditi brigu da pregovori o njemu dodatno ne uspore njihov razvoj zbog 'čuvara okoliša'.

Najviše otvorenih pitanja vezano je za drugi stup, odnosno Fond za ruralni razvoj te dileme na koji će se način on financirati u prijelaznom razdoblju. Prijedlog je da ostanu dosadašnja pravila, ali uz nova dodatna sredstva za nadogradnju novih, ambicioznijih pravila, vezanih za zaštitu okoliša, dobrobit životinja jer se građani u razvijenijim zemljama EU-a sve više 'udaljavaju od poljoprivrede'.

Novi izazovi za poljoprivrednike tek dolaze, a sve ono što ih muči  u brojnim zemljama EU, problem je i za domaće proizvođače hrane, koji imaju osiguranu sljedivost hrane od polja do stola, što znači da ne počinju od nule, ali dalek je put pred njima.